Živjeti u medijskom dobu, a biti medijski nepismen, složićemo se, je neka vrsta apsurda. Šta je zapravo medijska pismenost, koja je uloga savremenih medija i u kojoj mjeri i do koje mjere oni utiču na stavove, znanje, ali i naše ponašanje su pitanja za koja je više nego ikada ranije, potrebno pronaći odgovore.
Mediji oslikavaju, a dijelom i sami oblikuju preovlađujuću društvenu klimu. Nemoguće je zatvoriti oči i uši, ne živjeti s njima ili ih jednostavno ignorisati. Oni mogu snažno uticati na formiranje vrjednosnih stavova i javnog života kroz selekciju i favorizovanje određenih tema i događaja.
Preduzetništvo podrazumijeva pokretački duh, posvećenost, odgovornost, upornost, ujedno i kreativnost, inovativnost i dinamičnost. U kombinaciji sa zbirom znanja iz određenih oblasti, voljom za konstantnim učenjem i poboljšanjem, trudom i radom, preduzetnice imaju savršenu osnovu za stvaranje i održavanje uspješnog preduzeća, a sve to zasigurno zaslužuje medijski prostor.
Dakle, vladajuće predstave o ženama umnogome zavise od medijskog reprezentovanja. S druge strane, i preduzetnice treba da budu otvorene i dijaloški usmjerene. Neke od njih, zbog starosne dobi, nijesu u potpunosti upoznate s novim tehnologijama pa ne mogu da ih koriste da tim putem prezentuju svoje proizvode, biznise… Druge se ne osjećaju prijatno u javnoj riječi odnosno izlaskom pred kamere, davanju intervjua u štampanim medijima, radio stanicama… Svi smo različiti i to je apsolutno u redu. U takvim situacijama, one treba da budu otvorene ka PR službi, da angažuju PR menadžere koji će to raditi u dogovoru s njima. Sa druge strane, predstavnici medija moraju da sarađuju sa PR menadžerima, jer su oni često najpotpuniji ili jedini izvor informacija o određenoj kompaniji.
Krajem prošle godine, udruženje preduzetnica Crne Gore i časopis “Medijski dijalozi” u organizaciji istraživačkog medijskog centra Podgorica (IMC) održali su prvi međunarodni naučni skup biznisa i ženskog preduzetništva u Jugoistočnoj Evropi. Na skupu se, između ostalog, govorilo i o odnosu medija i ženskog preduzetništva.
Jedan od zaključaka je bio da su i dalje prisutni stereotipi u izvještavanju medija o ženskom preduzetništvu i liderstvu. Konstantnovano je da kada se piše o ženi koja je uspješna u svojoj karijeri kao preduzetnica, često se naglašava i da je ona ujedno i uspješna supruga i majka.
Mediji često pospješuju steoretipe da žena prije poslovnih obaveza treba da se ostvari kroz porodični aspekt, jer bez toga ne može biti dovoljno poštovana u društvu. Poručuju ženama da im karijera mnogo ne vrijedi i da se ne mogu smatrati uspješnima ako se ne ostvare kao supruge i majke. To znači da ako se nije ostvarila kroz porodicu, njena karijera često nema mnogo smisla i neće joj doprinijeti za društveno uvažavanje. Dakle, treba raditi na dekonstrukciji tradicionalnih uloga.
Rodna ravnopravnost u medijima je od značaja. Jednakost je koncept koji podrazumijeva da su muškarci i žene jednako važni – da imaju jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti kako bi mogli ravnopravno i u jednakim uslovima da učestvuju u razvoju društva. Zato znanje, iskustvo, vrijednosti oba pola treba da budu jednako važni medijima.
Mediji, stoga, treba da budu svojevrstan most ka prostoru u kojem se mogu izložiti različiti stavovi o drugosti.
