Predlog novog zakona o zanatstvu, koji je sačinilo dvadeset pet zanatskih udruženja evropski je, moderan, usaglašen sa najvišim standardima i ukoliko Vlada ne bude ponudila argumente za unapređenje zakonskog teksta koji smo pripremili, onda će tekst biti predat u skupštinsku proceduru preko Liberalne partije, kazao je u razgovoru za Dnevno izvršni direktor krovne nvo Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore Boris Marđonović.
Marđonović podsjeća da su svim parlamentarnim partijama u novembru ponudili memorandum o saradnji, u kojem su tražili da, ukoliko Vlada ne prihvati, predlože zakon o zanatstvu koji su zanatska udruženja pripremila nakon dugodišnjeg iskustva.
„Vlada nažalost nije prihvatila naš predlog, jer očigledno ne žele promjene i nisu spremni na reforme koje su neophodne. Tu mislim prije svega na reformu o stručnom osposobljavanju. Nemamo nijednu regulisanu profesiju u zanatstvu. Oni promovišu školski sistem obrazovanja, iako se u ovom regionu prihvata dualni sistem. Suština zakona je da želimo veća javna ovlašćenja u oblasti stručnog osposobljavanja kako bi privreda, odnosno zanatska udruženja i komora, bili socijalni partner državi“, navodi Marđonović.
Budući da, kako kaže, Vlada nije prihvatila njihov predlog, odlučili su da predlože direktnu saradnju sa poslanicima, koji svakako moraju zakon da usvoje u parlamentu.
„Zbog toga smo predlog poslali svim parlamentarnim partijama i rekli smo da od njih tražimo tri stvari – da predlože i podrže taj zakon ukoliko ga Vlada ne bude htjela predati Skupštini. Drugo, da se uspostavi ministarstvo zanatstva i malih i srednjih preduzeća, koje je neophodno. Treće, da se sprovede plan za stabilizaciju i razvoj zanatstva“, dodaje Marđonović.
Vjeruju u podršku svih poslanika
Marđonović se nada podršci svih poslanika. Sa Liberalnom partijom, koja bi trebalo da predlog uputi u skupštinsku proceduru, potpisali su memorandum o saradnji krajem decembra.
„Očekujemo da će taj zakon podržati ne samo predlagač, lider Liberalne partije Andrija Popović, nego svi poslanici, jer zakon nije predložila Vlada, pa opozicija nema razlog da se ljuti, niti jedna politička partija, već privreda direktno. Nije u pitanju partikularni interes, već je riječ o najvećem sektoru u Crnoj Gori, koji čini kičmu ekonomije – proizvodnja proizvoda i pružanje usluga – to stvara novu vrijednost i to je naša obaveza na putu prema EU. Radi se o opštem dobru, ne samo zanatlija, već svih mladih ljudi. Moramo mijenjati kulturu i imati senzibilitet, pogotovo kada branša nastupa konsolidovano i kada predlaže rješenja koja su provjerena u praksi“, kaže Marđonović.
Kada je riječ o (ne) komunikaciji sa Vladom, Marđonović navodi da su na njihov predlog, koji je poslat u oktobru, iz izvršne vlasti odgovorili angažovanjem eksternog eksperta, koji je, kako kaže, napravio analizu koja se ne tiče potreba zanatstva, nego zakonodavnih okvira i trenutnih kapaciteta JU Zanatske komore Crne Gore.
„To je dobrodošlo Vladi da kaže da nema uslova za veća javna ovlašćenja i više intervencija u zanatstvu… Nedavno smo javno odgovorili Vladi da smatramo da ne radimo nikakav posao koji je nebitan za javnost. Nažalost, od Vlade smo dobili negativan odgovor. Oni su počeli sa pripremom izmjena i dopuna postojećeg Zakona o zanatstvu. Mi smo ih nazvali haiku izmjenama. To su sitne intervencije, koje ne odgovaraju zanatstvu, jer ga tako dijele i po pravnoj formi i po ekonomskoj snazi, a od Zanatske komore prave birokratsku instituciju, koja će biti na teretu, a ne usluzi zanatlijama. To je za nas neprihvatljivo“, ističe Marđonović.
Čekaju povratnu informaciju od Ministarstva
Prema njegovim riječima, poziv na sastanak upućen je i ministru ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goranu Đuroviću, te je na tome i ostalo. Čeka se, kako kaže, da dobiju povratnu informaciju kada će Đurović biti slobodan da dođe na razgovor.
„Nadamo se da neće doći do dva predloga zakona, odnosno predloga zanatskih udruženja i Vlade, jer ni mi ne želimo da parlament nametne rješenje Vladi, već da dođe do konsenzusa…U našem predlogu zakona nijesmo se miješali ni u čiju nadležnost. Očekujemo da će ministar, ipak, da shvati važnost i da će doći do usaglašavanja. Ipak, ukoliko osjetimo da Vlada nije spremna za dogovor, ići ćemo kroz parlamentarnu proceduru. Spremni smo na konstruktivan dijalog sa Vladom na svaku temu, ali dijalog ne podrazumijeva da mi damo predlog, a da ne dobijemo odgovor i argumente zašto to nije prihvatljivo“, naglašava Marđonović, dodajući da bi novi predlog zakona o zanatstvu mogao biti na dnevnom redu sjednice Skupštine u aprilu.
„Ukoliko imaju argumente, voljeli bismo da poboljšamo predlog. Tvrdim da nismo prepisivali njemački zakon odnosno rješenja, već smo ih koristili kao osnovu i samo smo se držali struke. Ako Vlada argumentovano ne dopuni i ne ponudi bolja rješenja, naš predlog će ići u sadašnjoj formi“, navodi Marđonović.
Deficitarni mnogi zanati
Prema njegovim riječima, u Crnoj Goru deficitarni su mnogi zanati, kako u pogledu stručnog kadra, tako i u pogledu ljudi.
„Neće više biti tradicionalne radne snage iz susjedstva u Crnoj Gori, jer ne možemo da plaćamo koliko mogu u regionu. Migracije se mogu spriječiti na način da se struci daju ovlašćenja za postavljanje standarda, sprovođenje stručnog osposobljavanja, ispitivanja kadrova i imenovanja vještaka zanatske struke kako bismo kvalitetom povećali konkurentnost… Takođe, vođenje računa o kvalitetu, etici, transferu tehnologija, odnosno svim stvarima koje je komorski sistem dužan da pruži privredi, nije moguće ukoliko nije jaka organizacija. A jake organizacije ne može biti tako što je finansira Vlada sredstvima poreskih obveznika, već treba omogućiti da je finansira sama privreda, kroz obavezno članstvo svih zanatskih privrednih subjekata a ne samo preduzetnika i mikro preduzeća, a da Vlada vrši pravi nadzor nad sprovođenjem javnih ovlašćenja. Jedino tako možemo ići naprijed“, ocjenjuje Marđonović.
Kaže i da naš sistem ne donosi ono što mu je funkcija – da stvori stručni kadar koji je upotrebljiv na tržištu rada.
„Kada nema dualnog sistema, kako da očekujemo da će novi preduzetnici da se odluče na samostalnost, rizik, kad nisu imali dovoljno prakse u realnim uslovima proizvodnje i kontaktima sa klijentima? Kako mislite da će sjutra da osnivaju svoja preduzeća?, pita na kraju razgovora Marđonović.
