Sa principijelnog stanovištva, nema ničeg spornog u povećanju plata samo funkcionerima ako se time usklađuju narušeni odnosi između zarada u slučaju da primaju manje nego pojedini nižerangirani rukovodioci, ali je odgovor na pitanje – kako je došlo do toga da se zarade povećavaju samo njima, ozbiljna indikacija da se u sistemu zarada stvari nijesu radile kako treba, već separatno i selektivno – ocijenio je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić komentarišući Vladin prijedlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim je predviđeno uvećanje zarada funkcionerima od 30 odsto.
Da je pristup uvećanju zarada bio selektivan, ukazuju i u Ministarstvu finansija (MF) iz kojeg u obrazloženju zakona navode da je to dovelo do narušavanja osnovnog principa ujednačenosti zarada za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo kvalifikacija. Dodaju da su posljednjih godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti za sve u javnom sektoru, osim za funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
– Neadekvatan raspon u visini zarada i relativno niske zarade u odnosu na složenost i odgovornost poslova utiču na odliv kadrova, slabo interesovanje i deficit stručnog kadra, posebno u pravosuđu i tužilaštvu – stoji u prijedlogu zakonskih izmjena koje će godišnje koštati dodatnih 8,5 miliona eura.
Narušen sistem zarada
Kostić je ocijenio da su se zarade mijenjale separatno, narušavajući proporcionalne odnose, a time i društvene odnose u raspodjeli – odnosno sistem socijalne pravednosti koji je temeljni faktor društvene mobilnosti i motivacije članova društva.
– Teške posljedice nerazumijevanja važnosti sistema zarada i njegove koherencije po ostvarenje društvenih ciljeva već možemo vidjeti u nedostatku kvalitetnog kadra u sudskoj vlasti i tužilačkoj organizaciji, a glavne posljedice će tek da uslijede uz već vidljive ozbiljne posljedice po društvenu svijest i povjerenje članova društva koje generišu ponašanje „ugrabi dok možeš“ – ukazuje Kostić.
Zato, kako dodaje, nije najveća i konačna šteta što će funkcionerima biti povećane plate, iako jeste visok procenat uzimajući u obzir njihov rezultate.
– Ako rezultati funkcionera nijesu osnov rasta zarada, šta je onda pravi razlog povećanja? Je li to usklađivanje percepcije o sopstvenoj važnosti ili nešto drugo – pita Kostić dodajući da je ipak najveća šteta u tome što se produbljuje paradigma „ekstrakcije institucija“ i njihovog korišćenja za račun političke državne moći na račun slabljenja društva i njegovih institucija.
Sindikat očekuje uvećanja
Predsjednik Sindikata državne uprave i pravosuđa Nenad Rakočević je Pobjedi kazao da su nakon potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u februaru prošle godine kojim je povećan koeficijent za nekadašnju grupu D, Vladi uputili prijedlog da se koeficijenti uvećaju i za grupe poslova A, B i C, odnosno za mjesta koja pripadaju funkcionerima. To je, kako navodi, bilo neophodno kako bi se ostalim zaposlenima u javnom sektoru od početka ove godine, u skladu sa GKU, povećali koeficijenti za najmanje deset odsto, uz još jedno uvećanje od deset odsto od iduće godine.
– Ono što smo očekivali od Vlade jeste da misli na grupe zarada za funkcionere, ali da istovjetno cijeni i vrednuje ostale zaposlene u javnoj upravi, kao i ostale uslove koji utiču na njihov standard. Ne poštujući propise, obećavajući brda i doline, Vlada je prezentovala i implementirala program ,,Evropa sad 2“, koji nam je donio razočaravajuće uvećanje, a sredstva za ista minorna uvećanja plata su jednom gimnastikom uzeli nama istima iz naših bruto dijela zarada koje smo sami sebe uplaćivali za buduće penzije – kazao je Rakočević.
Najavio je da će uskoro predati inicijativu za izmjenu GKU sa uvećanjem koeficijenta od najmanje 20 odsto, računajući na dogovor da bi izbjegli troškove koji će uslijedili u slučaju tužbe.
– Smatram da se svim ostalima radnicima javnog sektora moraju uvećati zarade najmanje 20 odsto, jer je to minimum potreban za ublažavanje inflacije i cijena, odnosno urušenog standarda radnika – kazao je Rakočević.
Primjedbe
Ukoliko se, kako navodi, Vlada ogluši o to, time bi pokazala svoju apatiju i koliko ne vrednuje radnike pravosuđa, državne uprave, lokalnih uprava, javnih i drugih preduzeća. Primjedbe na prijedlog izmjena zakona, kako je naveo Rakočević, još pripremaju, imajući u vidu da je na javnoj raspravi do 8. decembra.
– Ono što smo mogli primjetiti, da i kroz predložene koeficijente nijesu svi isto vrednovani, već se najmanja zvanja u grupi C uvećavaju samo 11 odsto za razliku od ostalih većih zvanja kod kojih se koeficijenti uvećavaju za 30 odsto. Na ovaj način žele da nađu izgovor za neuvećanje koeficijenata prema nama ostalima, jer bi time najveći koeficijenti iz kolektivnih ugovora prevazišli one najmanje iz grupe C iz zakona – ocjenjuje Rakočević.
Upitan da li država može da priušti dodatnih 8,5 miliona eura na već visoke troškove zarada u javnom sektoru, Rakočević odgovara da ,,ne zna niti ih tangira“, ali zna, ako su bili spremni da uđu u deficit od 400 miliona eura, na račun minimalnih penzija, naći će ne samo tih 8,5 miliona, već mnogo više, pogotovo kada, kako je naveo, dođe trenutak realizacije kolektivne tužbe zbog neuvećanja koeficijenata po GKU koju su pokrenuli protiv države.
Funkcionerske naknade
Vlada je prijedlogom izmjena zakona predvidjela i da se naknade nakon mandata smanje samo onima koji su bili kraće od šest mjeseci na funkciji, dok je za ostale i dalje predviđeno da godinu nakon odlaska sa funkcije primaju zaradu. Rakočević ocjenjuje da je riječ samo o kozmetičkim promjenama koje suštinski ne mijenjaju ništa.
– Regulativa u odnosu na problem egzistencije nakon isteka mandata mora biti postavljena samo na jedan način, a to je da se vraćaju na svoje prvobitne poslove, bilo da su potekli iz realnog ili javnog sektora – smatra Rakočević.
Iako su još na početku mandata iz PES-a najavljivali da će smanjiti period u kojem će funkcioneri i dalje biti na budžetu i nakon isteka mandata, MF je izašao sa prijedlogom u kojem je na dva mjeseca ograničeno samo onima koji su se na položaju zadržali manje od pola godine. Ipak, prije dva dana PES je u okviru javne rasprave uputio sugestiju da bi se, kako su naveli, konačno zaustavila praksa davanja velikih privilegija funkcionerima na račun građana.
Poslanički klub PES-a je poručio da time šalju poruku da odgovornost mora postati temelj javnog sektora dok se jaz između funkcionera i statusa građana mora smanjiti. Predlažu da se naknade ukinu onima koji su podnijeli ostavku na lični zahtjev ili su razriješeni zbog presude, nesposobnosti ili zloupotrebe položaja. Za ostale funkcionere predlažu da umjesto godinu, naknadu primaju pola godine.
– Svjesni smo da su se godinama unazad ove naknade zloupotrebljavale, na način što bi se zadnji mjesec prije prestanka mandata zarada uvećala varijabilama i dodacima, pa bi funkcioner narednih godinu dana primao naknadu u visini zadnje isplate. Ove izmjene nijesu samo tehnički prirode – one su politička borba protiv privilegovanih pojedinaca koji godinama koriste sistem za ličnu korist – saopštili su iz PES-a.
Kostić je ukazao da tek kada se društvo razvije do mjere da brana oholosti vlasti budu njene institucije i pravila ponašanja u skladu sa društvenim, a ne političkim potrebama, tada neće biti privilegija za funkcionere koje sada imaju i koje tek za sebe pripremaju.
