Crnu Goru očekuje dodatno zaduživanje na svjetskom tržištu gdje ćemo platiti cijenu političke nestabilnosti koju smo već platili kroz pad cijena obaveznica crnogorskog duga što je jasna poruka svjetskim investitorima da smo zemlja u koju ne treba imati povjerenja u održivost njenih javnih finansija, kazao je predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić u emisiji “Takulin” na Gradskoj RTV.
Pad cijena hartija od vrijednosti crnogorskog duga, objašnjava, znači nepovjerenje investitora koje se nadomiještava povećanjem kamatne stope.
Iako su crnogorske banke likvidne a bankarski sistem dobro situiran, sa strukturom aktive, domaće banke, ističe Kostić, nemaju toliko novca da bi se zadužili kod njih, piše gradski.me.
“Biće dobro ako se polovina tog iznosa dobije na domaćem tržištu”, smatra Kostić.
Ne vjeruje da je, kako kaže, dobro da se zadužimo kod domaćih banaka jer takva odluka ima i drugu stranu.
“Ona utiče na banke, na sužavanje njihove strukture plasmana, manje se angažuju da udovolje svojom kreditnom i drugom politikom stanovništvu i privrednim društvima. To znači i isisavanje likvidnosti odnosno onog dijela koji bi mogao biti upotrijebljen za dugoročnu potrošnju”, objansio je Kostić.
Svako ko plasira sredstva, ako postoje rizični uslovi, onda će , dodaje, tražiti da kamatna stopa bude veća.
“Crnoj Gori slijedi, po tom osnovu, prilično nepovoljno zaduživanje. To će značiti rast kamatnog troška po osnovu zaduženja što opet znači manjak investicija i manjak ekonomskog i društvenog razvoja, odnosno zaostajanje u razvoju” objasnio je Kostić.
Siguran je, kaže, da kamatna stopa neće biti povoljna i da, ako nastavimo sa ovakvom potrošačkom, odnosno socijalnom politikom, MMF će nam biti jedina opcija, što bi značilo, kaže, odricanje od nivoa potrošnje na koji smo navikli.
“Sve što podstiče nepovjerenje u vaše finansije, i u destinaciju, to može da se ozbiljno odrazi na priliv stranih investicija. Međutim, kao i sve u ekonomiji, to reagovanje se ne dešava trenutno i odmah. Još bilježimo rast stranih direktnih investicija ali, ukoliko se nastavi taj trend, onda će se trend priliva stranih investicija usporiti i polako dovoditi u pitanje”, naglašava Kostić.
Struktura potrošnje i naši bilansi sugerišu da je, kako je rekao, moguće da u energetskoj krizi Crna Gora ne prođe tako teško kao Zapadna Evropa jer naša zavisnost nije tolika i na taj način kakva je njihova.
“Moramo znati jednu stvar: ako naša elektroenergetska kompanija ne posluje u skladu sa principima održivosti onda će to imati efekat oporezivanja svih građana kroz cijenu električne energije”, jasan je Kostić.
Cijene goriva nastaviće da rastu
Kada su cijene goriva počele da padaju prethodnih mjeseci bilo je jasno, dodaje, da je to trenutno i da će se cijene goriva vratiti i početi da rastu.
“Ishodište tome je cjelokupna ekonomska situacija u svijetu, nije u pitanju samo jedan faktor. Od najave svjetske recesije, rata u Ukrajini i jačanje dolara u odnosu na euro, što je ključni faktor kada je je riječ o formiranju cijene energenata kod nas, kao i niz drugih ekonomskih činilaca koji ne idu u prilog ukupnoj populaciji”, kazao je Kostić.
Činjenicu da na međunarodnim berzama trenutno dolazi do pada cijena nafte upravo kada se kod nas dešava korekcija cijena, objašnjava time što se ta korekcija radi u 15 dana što je relativno dug period za dešavanja na berzi.
To, kaže Kostić, dovodi do toga da imamo zastarjelu sliku i podatke.
Iako se postavlja pitanje manjka poreskih prihoda, ukoliko se nastavi trend rasta cijena goriva za očekivati je, kaže, da će Vladina odluka o ograničenju akciza na gorivo biti produžena, budući da je riječ o nečemu što predstavlja srž budžeta građana.
Postajemo destinacija za masovni turizam, a tranzit za više platežne goste
Turizmom u dugoročnom smislu, ističe, ne možemo biti zadovoljni.
“Naša težnja u turzimu treba da bude razvijanje jedne destinacije koja će biti poželjna za visoko platežne i više platežne goste i turiste. Sve što protivrječi tome mislim da je dugoročno loše za nas. To se upravo sada dešava. Sa stanovišta prihoda, ako imamo u vidu što se desilo prethodnih godina oni su prihvatljivi i ne možemo da ih osporimo, ali moramo uzeti u obzir i uticaj inflacije. Fizički pokazatelji su ispod onoga što bi trebali biti”, naglašava Kostić.
Odgovor, dodaje, nije u kvantitativnim već u kvalitativnim veličinama, dakle u strukturi.
“Ko su naši gosti, koliko se oni zadržavaju u Crnoj Gori, iz kojeg dijela regiona dolaze i šta to sugeriše o našoj turističkoj ponudi. Ako se time bavimo vidjećemo da se gosti kod nas vrlo kratko zadržavaju, da postajemo tranzitna destinacija za bolje platežne goste koji idu ka Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama, a mi postajemo destinacija za masovni turizam. Čim kažete masovno onda je jasno da tu nema nekog kvaliteta”, objasnio je Kostić.
Ono što je najmanje poželjno za nas jeste to da je, kako kaže, izuzetno opterećena crnogorska infrastruktura sa kojom se ne možemo pohvaliti.
“Postavlja se pitanje uz koju cijenu i za koje vrijeme možemo vratiti zapadne turiste iz 2019. godine. Ako smo napravili otklon od onoga što bi trebalo biti strateški cilj to znači da će nam trebati određeno vrijeme da se vratimo na polazne pozicije, a to je izgubljeno vrijeme za razvoj”, istakao je Kostić.
Inflacija produkt domaćih činilaca
Plaši se, kako kaže, da inflacija ima “još goriva”, a da mi dodajemo ulje na vatru socijalnom politikom u smislu davanja koji nisu vezana za ekonomske paramatere u cilju političkih promovisanja.
“Sve što se tiče ekonomije tiče se i politike. Nemoguće je zaobići je. Inflacija ima itekako goriva, kako u Evropi tako i kod nas. U Crnoj Gori imamo znatno veću inflaciju od zemalja u regionu i u Evropi. To govori da je ona produkt domaćih činilaca, a to su izdvajanja za potrošnju koji nisu utemeljeni na rastu realnih ekonomskih veličina produktivnosti”, objasnio je Kostić.
Vjeruje, kaže, da je inflacija kod nas veća od onoga što su zvanični podaci.
“Posebno vjerujem da je u strukturi same inflacije značajan rast onih proizvoda koji predstavljaju egzistencijalnu potrošnju”, kazao je Kostić.
Stvaranje zaliha, dodaje, nije nikada dobro posebno ako su to prekomjerne zalihe. To je, kaže, ekonomski neodrživo jer će doći do kraja i tih zaliha. Do tada, pojašnjava, pravite štetu sebi gomilajući nepotrebne zalihe, ali i drugima.
Povremene nestašice su moguće ali, kako kaže, ne vjeruje da može doći do onih značajnijih, koje mogu nanijeti štetu i bitno poremetiti ritam naše potrošnje.
“Protivnik sam regulisanja cijena putem marži jer mislim da to nanosi štetu i rezultira nestašicama. Druga negativna teška posledica je da slabite sopstvenu privredu”, objasnio je Kostić.
