Kada je riječ o ekonomskoj politici koja je okarakterisala prvu godinu mandata Spajićeve Vlade, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić je ocijenio da se, kao po pravilu u našoj stvarnosti, učinjeno umnogome razlikuje od namjeravnog odnosno željenog, jer mjere nerijetko protivurječe cilju.
– Za željene ishode nije dovoljno osmisliti dobre odluke već je suština, mimo uvriježenog mišljenja, u realizaciji odnosno operacionalizovanju odluka. Kako bi rekli – „đavo se krije u detaljima“. To je i razlog što se nama stalno dešava da „dobre odluke“ proizvode loše prakse i da obično završimo sa rezultatima koji nijesu željeni odnosno namjeravani – kazao je Kostić dodajući da bi to mogla biti opšta ocjena kada je rad Vlade u pitanju, ne samo u posljednjoj godini, već i ranije.
Makroekonomske negativnosti
Ocjenjuje dobrom namjeru da se poboljša standard građana, ali smatra da se to realizuje na pogrešan način, što će se dugoročno loše odraziti na našu ukupnu društvenu situaciju.
– Jasno je da ovdje mislim na program povećanja zarada koji se nastavlja, a temelji se samo na želji za unapređenjem standarda, a želje, naravno, nijesu dovoljne. Potreban je jači oslonac – ekonomski rezultati koji izostaju, čak bih rekao da se postojeće makroekonomske negativnosti produbljuju liše rasta zapošljavanja koje je upitno pozitivan zbog visokog rasta zaposlenih u administraciji i državnim preduzećima – kazao je Kostić.
Dodaje da je zaduženje ubrzano raslo, te da je izvjesno da će nastaviti, da uvoz koji dugoročno potkopava ekonomiju i razvoj, nezadrživo napreduje, a izvoz pada, domaće investicije izostaju, strane direktne investicije su značajno oslabile, inflacija je viša nego u okruženju, a sve to prati rast potrošnje, piše Pobjeda.
– Lična i državna potrošnja rastu uprkos navedenim pokazateljima i ispoljenim tendencijama, a morale bi da imaju divergentni karakter, jer rast ekonomije, koji je bio impresivan, među najvećim u Evropi, nije bio „organski“ – internalizovan, već je temeljen na domaćoj tražnji koja se bazira na rastu potrošnje domaćinstava na osnovu vještački naduvanih dohodaka. Pored svega, niti se razmatra niti pominje restrukturiranje crnogorske ekonomije koje bi moralo biti strateška odrednica – smatra Kostić.
Stabilnost javnih finansija
Kao svijetlu tačku vidi relativnu stabilnost javnih finansija koja je rezultirala povećanjem kreditnog rejtinga te to što je donošenjem Zakona o Razvojnoj banci Vlada pokazala da želi dinamičan ekonomski rast. Ipak, smatra Kostić, upitan je način na koji to namjerava da sprovede, imajući u vidu pozicioniranost Razvojne banke u sistemu u odnosu na Centralnu banku Crnu Gore.
– Rekao bih da taj zakon sadrži ozbiljne manjkavosti u tom smislu i da predstavlja korak nazad, ali o tome će suditi vrijeme – kazao je Kostić.
Smatra da će uslovi za poslovanje kompanija, uz izmjene poreskog sistema i rast minimalnih zarada, biti teži i nepovoljniji, posebno za mikro i mala preduzeća u turizmu i proizvodnji vina, ocjenjujući da je teško shvatljiv izostanak senzitivnosti za potrebe strateškog ekonomskog razvoja zemlje i podrške proizvodnje vina.
Vlada je, smatra Kostić, demonizovala trgovinski sektor koji ima stratešku važnost za crnogorsku ekonomiju kada je riječ o broju zaposlenih i učešću u stvaranju nove vrijednosti u BDP-u. Vjeruje da su trgovci neopravdano označeni kao generatori inflacije, ocjenjujući da je to bila „svojevrsna politička manifestacija izricanja zaključaka bez valjane analize i argumenata za uzroke stanja“.
– Sve u svemu, Vladi se ne može odreći želja u cilju poboljšanja standarda građana u što kraćem roku – to je evidentno, ali se ostvarenju tog cilja ne može nekritički podrediti sve drugo, a da za to kao društvo ne platimo cijenu razvojem i napretkom odnosno zaostajanjem u razvoju – zaključuje Kostić.
