Klimatske promjene utiču na stope umiranja, povređivanja i obolijevanja od zaraznih i nezaraznih oboljenja, a mogu uticati i na pojavu novih bolesti, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz te zdravstvene ustanove su agenciji rekli da je uticaje klimatskih promjena na zdravlje teško kvantifikovati, zbog, kako su naveli, kompleksnog uzajamnog uticaja između klimatskih promjena i efekata adaptiranja na njih.

„Klimatske promjene utiču i uticaće na stope umiranja, povređivanja i obolijevanja kako od zaraznih, kao što su vektorske zarazne bolesti i bolesti koje se prenose vodom, tako i od nezaraznih bolesti poput kardio-vaskularnih, respiratornih i mentalno-zdravstvenih problema“, kazali su iz IJZ-a.

Oni su ukazali na rizik koji se javlja usljed toplotnih talasa koji, kako su pojasnili, predstavljaju naročito izražen rizik za starije i osobe koje pate od respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja.

„Kvalitet vazduha se tokom toplotnih talasa često pogorša, što dodatno pogoršava zdravstvene probleme“, kazali su iz IJZ i istakli da su starije osobe, trudnice, djeca i hronični bolesnici posebno osjetljivi na uticaj klimatskih promjena na zdravlje.

Na pitanje u čemu se ogledaju uticaji klimatskih promjena na zdravlje građana Crne Gore, iz IJZ-a su podsjetili da monitoring i evaluacija klime u Crnoj Gori pokazuju da su toplotni talasi sve češći, kao i da njihova dužina pokazuje visoku varijabilnost iz godine u godinu, iako je, iz dugoročne perspektive, vidljiv trend kontinuiranog rasta dužine trajanja toplotnih talasa.

Navodeći da u Crnoj Gori do sada nijesu rađena konkretna istraživanja o uticaju klimatskih promjena na zdravlje, iz IJZ-a su ukazali na procjene iz Programa adaptiranja zdravstvenog sistema na klimatske promjene u Crnoj Gori za period 2020-2022. godine prema kojima toplotni talasi dovode do 55 smrtnih slučajeva na godišnjem nivou.