Kersti Kaljulaid i Kaja Kalas: Prvi ženski tandem na čelu Estonije od obnove nezavisnosti 1991. godine

Piše: Objavljeno: 11/02/2021

26. januara, pri izlasku sunca, tačnije u 8:44, Estonija je postala jedina država na svijetu koju trenutno vode dvije žene: predsjednica Kersti Kaljulaid i novoizabrana premijerka Kaja Kalas.

Kersti Kaljulaid je prva žena predsjednica Estonije od 2016. Kaljulaid je prvakinja liberalne tržišne ekonomije, neumoljiva globalna zagovornica digitalne ekonomije i sajber bezbjednosti.

Postoje još tri države u svijetu u kojima su šefica države i premijerka- žene. Novi Zeland i Barbados predvode žene premijerke, a njihova zajednička šefica države je kraljica Elizabeta II. Dansku takođe predvodi žena premijerka, kraljica Margreta II.

Aktuelnu estonsku predsjednicu Kersti Kaljulaid izabrao je parlament te države još 2016. godine, čime je postala prva žena koja je ikada imala funkciju predsjednika Estonije.

Novu koaliciju estonske vlade predvodi liderka Reformske stranke Kaja Kalas, bivša članica estonskog parlamenta i bivša članica Evropskog parlamenta. Kaljulaid je nominovala Kalasovu za formiranje vlade 14. januara – nakon što je prethodna vladajuća koalicija, predvođena Strankom centra propala – i parlament je 25. januara potvrdio nominaciju njenog kabineta.

Kalas će voditi koaliciju između svoje Reformske stranke i Stranke lijevog centra.

Skoro polovina kabineta biće ženskog pola

Primijetno je da će, uključujući Kaju Kalas, nova estonska vlada imati sedam ministrica (46,7% kabineta) – što je dosad rekord za tu zemlju.

Kersti je prva žena na čelu Estonije od obnove nezavisnosti 1991. godine, kao i najmlađa osoba na toj funkciji, sa svojih 46 godina.

Ona je bivša državna službenica, služila je kao predstavnica Estonije pri Evropskom finansijskom sudu od 2004. do 2016. godine. Nakon više neuspjelih izbornih krugova estonskih predsjedničkih izbora 2016., većina parlamentarnih partija ju je nominovalo za zajedničku kandidatkinju na mjesto predsednice Estonije i ona je bila jedina prijavljena kandidatkinja u tom krugu. Izabrana je za predsjednicu države 3. oktobra 2016. sa 81 pozitivnim glasom i 17 uzdržanih.

Kersti je 1987. završila srednju školu u Talinu, a tokom studija bila je članica studentskog naučnog udruženja, specijalizujući se za ornitologiju. Godine 1992., diplomirala je na Univerzitetu Tartu. Master je završila na istom Univerzitetu, na polju poslovnog menadžmenta na temu ,,Unapređenje sistema organizacije fondacija finansiranih od strane države”.

Karijera

Od 1996. do 1997. Kaljulaid je bila menadžerka prodaje u državnoj mobilnoj kompaniji Eesti Telefon, zatim od 1997. do 1998. godine kao menadžerka projekata u kompaniji Hoiupanga Investeeringute AS. Od 1998. do 1999. godine radila je u odjeljenju za bankarsko investiranje u kompaniji Hansapank Markets. Od 1999. do 2002. godine, bila je zaposlena kao ekononska savjetnica estonskog premijera Marta Lara. Od 2002. do 2004. godine bila je direktorka elektrane Iru koja je bila u sklopu državne energetske kompanije Eesti Energia. Bila je prva žena na čelu elektrane u Estoniji.

2004. godine, kada je Estonija postala članica Evropske Unije, Kersti Kaljulaid je postavljena na mjesto državne predstavnice u Evropskom finansijskom sudu. Od 2011. godine, ona je predsjednica upravnog odbora na Univerzitetu u Tartuu.

Politička karijera

Kaljulaid se izjašnjava kao liberalni konzervativac. Podržavala je civilno društvo uz manje državnog uplitanja, stavljajući fokus na važnost pružanja pomoći onima u nevolji. Iskazuje liberalne stavove o socijalnim pitanjima poput prava LGBT osoba i imigracije. Često je objavljivala svoje mišljenje u estonskim medijima, u vezi sa stavom Estonije o socijalnim i ekonomskim pitanjima. Takođe, redovna je učesnica političkih analitičarskih programa na radiju Kuku.

Od 2001. do 2004. godine, bila je članica političke partije Pro Patria Union, iz koje je nastala sadašnja partija Pro Patria i Res Publica Union, ali se nije kandidovala na izborima.

S obzirom na to da je njeno članstvo u Evropskom finansijskom sudu prestalo 7. maja 2016, ona je najavljena kao nova upravnica Centra za izučavanje licenci PRAXIS od novembra 2015. Iako je vlada Estonije trebalo da obezbijedi njenu zamjenu u Sudu do 7. februara 2016., to se nije dogodilo do kraja njenog ugovora, te ona i dalje drži tu poziciju.

Nakon više neuspjelih izbornih krugova na estonskim predsjedničkim izborima u avgustu i septembru 2016., takozvano „vijeće Staraca” estonskog parlamenta, u čijem su sastavu predstavnici svih političkih stranaka, tražilo je Kerstin pristanak, a zatim ju je to vijeće predložilo kao jedinu kandidatkinju na mjesto predsjednice države i svoj izbor stavilo na glasanje članovima parlamenta 3.oktobra 2016.

Njena kandidatura zvanično je podneta 30. septembra. Glasnogovornik estonskog parlamenta Eiki Nestor, izjavio je da je Kersti Kaljulaid zasigurno obezbijedila 68 glasova od ukupno 101 člana Parlamenta, ali se tada još uvijek nisu znali tačni rezultati.

Na kraju je objavljeno da je njenu kandidaturu podržalo 90 članova parlamenta. Pobijedila je na izborima sa 81 pozitivnim glasom, 17 uzdržanih i nijednim negativnim, dok je jedino stranka EKRE, koja ima 7 glasova, javno izjavila da neće podržati njenu kandidaturu. Jedini razlog protivljenja koji se pominjao tokom njene kandidature u medijima, bilo je to što je tada bila relativno nepoznata narodu, u odnosu na druge kandidate koji su imali kampanje.

Kaja Kalas – premijerka

Kalas je rođena 1977. u Talinu i potiče iz ugledne porodice. Njen otac Sim Kalas aktivirao se u pokretu za nezavisnost Estonije 1987. Godine.On je bio jedan od četvorice autora koji stoje iza ideje o samoupravnoj Estoniji, dok je zemlju još uvijek okupirao Sovjetski Savezi bio je jedan od osnivača Reformske stranke. Takođe je bio premijer države (2002-2003) i evropski komesar (2004-2014).

Kaja Kalas je diplomirala pravo na Univerzitetu u Tartuu i magistrirala iz poslovne administracije na Estonskoj poslovnoj školi. Prije ulaska u politiku fronta, radila je kao advokat. 2011. godine postala je član Reformske stranke i iste godine je izabrana u estonski parlament, a u januaru 2018. postala je prva žena liderka Reformske stranke. Odustavši od mjesta u Evropskom parlamentu, dovela je svoju stranku do pobijede na opštim izborima u martu 2019. godine.

Nakon što su dosadašnju estonsku vladu obilježili brojni skandali Kaja Kalas, predsjednica estonske Reformske stranke, formirala je novi tim ministara koji će predvoditi državu u narednom periodu.

Njen dolazak na mjesto premijerke države izazvao je veliku pažnju evropske javnosti, prije svega zbog politike ravnopravnosti koju promoviše u novoj vladi, ali i zbog političke pozadine njene porodice, koja će joj sigurno predstavljati ogroman teret odgovornosti u budućem periodu.

Kalas je udata i ima devetogodišnjeg sina iz prethodnog braka.

Nova vlast u potpunosti je prilagođena politici ravnopravnosti za koju se zalaže Kalas, pa će tako nova vlada ove zemlje imati šest žena uz nju kao premijerku.

Samim tim, Estonija će postati jedna od rijetkih zemalja na svijetu kojom će upravljati žene i na predsjedničkom i premijerskom mjestu.

Žene liderke imaju tendenciju da rade bolje tokom pandemije

Tokom prvog talasa pandemije koronavirusa, stope zaraze bile su niže u zemljama koje su vodile žene. Poređenje zemalja koje predvode žene poput Finske, Islanda, Norveške, Danske, Njemačke i Novog Zelanda sa njihovim susjednim državama, The Guardian izvještava da su ove zemlje imale manje infekcija i smrtnih slučajeva.

 Analiza koju su objavili Centar za istraživanje ekonomske politike i Svjetski ekonomski forum sugeriše da to nije slučajno. Rezultati COVID-a su sistematski bolji u zemljama koje vode žene. Analiza vidi da se to donekle može objasniti proaktivnim i koordiniranim odgovorima na politike koje su usvojili lideri.

Estonija se dobro nosi sa pandemijom, dijelom i zbog izgradnje digitalne države tokom poslednjih 20 godina, što je bilo poput odlične pripreme za suočavanje sa trenutnom krizom koja je pogodila čitav svijet. Nova vlada ima izazov da zemlju uspješno izvede iz pandemije.

Tokom razgovora premijerka Kalas izjavila je da će pod njenim vođstvom Estonija nastaviti da radi na ključnim infrastrukturnim projektima poput željezničkog tunela čiji je cilj da poveže Talin u Estoniji sa Helsinkijem u Finskoj, stvarajući novi pobratimski grad Talsinki  i Rail Baltica – brza željeznica planirana da poveže Talin sa zapadnom Evropom.

Koalicija se takođe složila da neće mijenjati sistem poreza na dobit na zadržanu i reinvestiranu dobit: kompanije registrovane u Estoniji mogu uživati beneficije poreza na dobit od 0% za sve reinvestirane i zadržane dobiti. Ovo se odnosi i na estonske ogranke kompanija u međunarodnom vlasništvu.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content