Stav bivše državne sekretarke u Ministarstvu finansija Mile Kasalice, koja je pokrenula inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, suprotan je praksi Ustavnog suda, na osnovu koje je Skupština nadležna za cjelishodnost uvođenja nekog poreskog oblika, utvrđivanja njegovih elemenata, a posebno utvrđivanja predmeta oporezivanja – stoji u mišljenju premijera Dritana Abazovića koje je uputio Ustavnom sudu na inicijativu Kasalice.
Spornim izmjenama propisano je da je poreski obveznik dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma, odnosno pozajmice do pet hiljada eura na godišnjem nivou, a koje nema status povezanog lica iz člana 38 ovog zakona, piše Pobjeda.me.
Za Kasalicu su, kako je navela, sporni termini ,,isplate“ i ,,izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice“, jer računovodstveno, ekonomski, pravno, ugovorno, obligaciono ne pripadaju odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća.
– Poreski sistem se bazira na oporezivanju transakcija u vezi imovine, potrošnje i dohotka. Oporezivanje novčanih tokova bilo kojeg poreskog obveznika je suprotno odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Poreski sistem se ne može proširivati odokativno, a saglasno političkim ciljevima metodoloških smandrljavanja, koji su suprotstavljeni normama poreza na dobit preduzeća – navela je Kasalica u inicijativi.
Ukazala je da se poreski sistem ne smije ustavno rušiti zbog neznanja šta je iskaz o rezultatu (bilans uspjeha), a šta iskaz o imovini i obavezama (bilans stanja).
– Usvojene izmjene Zakona u vezi sa oporezivanjem (po odbitku) zajma/pozajmice pravnih lica prema fizičkim licima urađene su suprotno odredbama o porezu na dobit pravnih lica, što povlači utvrđivanje narušene ustavnosti u ekonomskom sistemu Crne Gore – stoji u inicijativi Kasalice.
Ukazuje da Zakon o obligacionim odnosima uređuje šta je zajam/pozajmica te da su i Vlada i Skupština prekršile Ustav ako prethodno nijesu dopunile i potpunije precizirale ugovorni okvir. Kasalica je navela da zajam/pozajmica računovodstveno, ekonomski, regulatorno nemaju tretman dividendi ili udjela u dobiti, što su dva zakonski utvrđena osnova za usklađivanje prihoda. Pita se je li tu normu Vlada kvalitetno osmislila, te kako se zakonski postupa kad zajam/pozajmica pojedinac vrati preduzeću, nezavisno od činjenice da li je ili nije isplata izvršena povezanom licu.
Takvim odsustvom zaokruženja norme, kako je zaključila, Vlada i resorno ministarstvo i Skupština dokazali su da reketiraju poreske obveznike, ne poštujući formu i duh Zakona.
U mišljenju Vlade stoji da su navodi Kasalice neosnovani i da Ustavni sud ne bi trebalo da usvoji njenu inicijativu.
– Vlada smatra da cjelishodnost uvođenja određenog poreskog oblika ne može biti predmet ocjene ustavnosti, jer je to nadležnost Skupštine – stoji u mišljenju uz napomenu da o tome govori i praksa Ustavnog suda.
Iz Ustava, kako se navodi, proizilazi da je obaveza plaćanja poreza ustavna obaveza, da je svako dužan da ga plaća te da se uvodi zakonom. Pozivaju se na raniju odluku Ustavnog suda iz 2010. godine u kojoj se, između ostalog, navodi da nema ovlašćenja da ocjenjuje cjelishodnost zakonodavca u oblasti oporezivanja. Isto se odnosi i na pravo Skupštine da odredi predmet oporezivanja i poreske olakšice.
– Ocjena podnosioca inicijative da određena transakcija ne treba biti predmet oporezivanja predstavlja kršenje ustavnog načela iz člana 142 – kažu iz Vlade dodajući da su porezi po odbitku posebna vrsta poreza koja nije istovjetna sa porezom na dobit.
