Zbog inflacije, rizika od rasta cijena, globalne neizvjesnosti, kamatne stope narednih deset godina neće padati. To je zaključak samita guvernera regiona koji je održan u Beogradu.
I to, prema ocjeni ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, nije dobra poruka onih koji vode monetarnu politiku.
“Situacija u eurozoni stabilizovana, inflacija je ispod dva odsto. Ja ću vas podsjetiti da je u Crnoj Gori inflacija oktobarska bila na nula odsto, i tako vas očekuju u novembru”, kaže Zečević.
Na visinu kamata utiče sigurnost na tržištu, ocijenjuje analitičar Mirza Mulešković, ali napominje da je od 2019, izbijanja COVID-a, kasnije rata u Ukrajini, globalna neizvjesnost promijenila i ekonomska, ali i kretanja u bankarskom sektoru, piše rtcg.me.
“Najava da neće doći do značajnijeg pada kamatnih stopa u nekom budućem periodu je takođe i opomena kako za donosioca odluka, tako i za privredu, ali i za građane. Danas očekuje nešto što jeste mnogo skuplji život i nešto što će nam donijeti vjerovatno mnogo više razloga da vodimo računa o našoj potrošnji, a s druge strane, svim državama kako upravljaju sa javnim finansijama”, kaže Mulešković.
Da ima prostora da kamate budu niže, najbolje pokazuje, tvrdi Zečević, što banke u državama Zapadnog Balkana ostvaruju rekordne profite. A to je rezultat, kaže on, visokih kamata i nadoknada za usluge. Stava je da bi, po ugledu na Hrvatsku i Italiju, trebalo oporezovati ekstra profit na depozite koji, primjera radi, u bankama koje posluju kod nas premašuje 5 milijardi eura.
“Mislim da ne trebaju guverneri da idu niz dlaku bankama, no da krenu putem Hrvatske koja je oporezovala depozite. I druga stvar, moramo da krenemo putem italijanske premijerke Đorđe Meloni, koja je uvela specijalni porez na ekstra profit bankarskog sektora od 40%. I taj novac od oporezivanja ekstra profita bankarskog sektora biće usmjeren za kupovinu prve nekretnine mladih ljudi”, kaže Zečević.
Poruka guvernera je, zaključuje Mulešković, opomena i za privredu koja dominantno investira i realizuje projekte iz kredita.
“To vam je još jedan, po znacima navoda, alarm. Kako za privredu, tako i za donosioce odluka. I jedna informacija koja treba da se uzme u razmatranje prilikom kreiranja svih politika kako bi se podržala privreda koja dugoročno treba da zdonese ekonomski rast i razvoj”, istakao je Mulešković.
Inače, prema posljednjoj analizi, s početka novembra, profit 11 banaka koje posluju u Crnoj Gori premašio je 136 miliona eura i za tri kvartala ove godine viši je za 24 miliona nego lani.
