Crnogorski sudovi prošle godine imali su u radu skoro 2.800 krivičnih i prekršajnih predmeta za nasilje u porodici. Iz UNDP-a poručuju da nasilje nad ženama u Crnoj Gori ne jenjava. Sa druge strane analiza Vrhovnog suda Crne Gore pokazuje da su kazne za nasilje blage i da su uslovne osude znatno brojnije od zatvorskih.
„U Crnoj Gori od kad je ratifikovana Istanbulska konvencija pa do dan danas nasilje nad ženam ne jenjava“, poručuje Kaća Đuričković, rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u.
I analize pavosnažnih presuda Vrhovnog suda Crne Gore pokazuju da su kazne za nasilje u porodici blage.
„Zapaža se da je udio uslovnih osuda kao mjera upozorenja znatno veći od kazni zatvora. Kada su u pitanju kazne zatvora one su bliže zakonskom minimumu dok se prosjek svih izrečenih kazni zatvora kreće oko četiri mjeseca“, saopštila je za RTCG Bojana Bandović, savjetnica u Vrhovnom sudu.
Sa druge strane direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kaže da u pravosuđu postoji nerazumijevanje međunarodnih standarda.
“Primijetili smo kroz analizu da se sudovi često pozivaju na činjenicu da je neko porodičan čovjek da je otac, a to je u suprotnosti sa Istanbulskom konvencijom koja traži da to bude otežavajuća okolnost, kada se nasilje izvrši prema članu porodice”, navodi Raičević.
Prošle godine oko 400 uslovnih kazni i oko 240 zatvorskih
Pored krivičnih predmeta za nasilje u porodici kojih je prošle godine bilo oko 450, još oko 2.300 slučajeva završilo je pred crnogorskim sudovima za prekršaje, pokazuju podaci Vrhovnog suda.
Kada su u pitanju podaci za 2023. godinu, sudovi su imali u radu ukupno 443 predmeta, od kojih je riješeno u prvom stepenu 254 predmeta, dok je njih 157 riješeno pravnosnažno.
“U strukturi osuđujućih presuda, uslovne osude su izrečene za 52 lica, kazne zatvora za 84, novčana kazna (4), kazna rad u javnom interesu (6), a mjere bezbjednosti (43)”, saopšteno nam iz Vrhovnog suda.
Sudovi za prekršaje su u toku 2023. godine imali ukupno u radu 2.311 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od čega 646 predmeta prenijeti iz ranijih godina i 1.665 novih predmeta.
Kako pokazuju podaci Vrhovnog suda ukupno je završeno 1.582 predmeta ili 68,45%.
“Navedeni predmeti su završeni na način što je izrečeno: novčanih kazni 451, kazni zatvora 155, uslovnih osuda 351, opomena 108, vaspitnih mjera 19, u 18 predmeta je odbačen zahtjev, u 72 predmeta je obustavljen postupak, u 331 predmetu donijeta je oslobađajuća odluka, dok je 77 predmeta riješeno na drugi način. Takođe, ukupno su izrečene 843 zaštitne mjere, saopšteno nam je iz Vrhovnog suda.
I Raičević upozorava da u prekršajnim postupcima dominiraju uslovne kazne.
„Jako puno još ima uslovnih kazni u prekršajima preovladavaju uslovne kazne, opomene, novčane, zatvorskih kazni je tek nešto 10% od ukupnog broja okončanih predmeta“, navodi Raičević.
“Nažalost podaci pokazuju da je broj predmeta pred sudovima za prekršaje i dalje u konstantnom porastu na neki način to možda nije toliki porast u odnosu na prethodni period, ali ako vam kažem da se uvijek kreće od 2.000 do 2.300 možda i više, onda vam je jasno da takav trend pokazuje da nešto ne funkcioniše u sistemu“, ističe ombudsman Siniša Bjeković.
