Povećana kineska potražnja za naftom dovela je do rasta cijena tog energenta, kazala je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Danijela Jaćimović gostujući u emisiji “Takulin” autora Bojana Vučinića na Gradskoj RTV.
Prošlu godinu smo, kaže, završili sa visokom stopom inflacije, a procjene Ministarstva finansija su da će ona ove godine biti oko 10 odsto.
“Ohrabrujuće je da smo u novembru prošle godine imali pad inflacije za jedan odsto u Americi, u decembru je obilježena za 10,5 na 9,5 u eurozoni. Očekuje se da će se taj trend smanjenja nastaviti. Prva polovina godine biće obilježena istom stopom inflacije, a u drugoj polovini će inflacija značajnije pasti”, smatra Jaćimović.
Nafta je strateški resurs a sve što se dešava, prema njenim riječima, pokazalo je koliko je to važan ekonomski, međunarodno politički i geopolitički instument, piše gradski.me.
Iako je početkom prošle godine sa ruskom invazijom u Ukrajini bio šokantan rast cijena nafte, pa čak i neke projekcije da bi one kontrolisano mogle da idu do 200 dolara po barelu saveznici i proizvođači su, kaže, ipak došli do određenog dogovora tako da je u junu već bilo 110 dolara, a onda je došlo do smanjena te cijene na oko 70 dolara u decembru prošle godine.
“Razlog za smanjenje cijene nafte uslijedio je zbog manje ekonomske aktivnosti u 2022. godini jer se sektor putovanja i turizma polako oporavljao tek u drugoj polovini godine”, pojasnila je Jaćimović.
Sa druge strane, dodaje, Amerika je postala veliki proizvođač nafte iz Škriljaca.
“Nije izvoznik, ali jeste prozvođač. To znači da je veliki dio nafte koji je Amerika kupovala bio slobodan na međunarodnom tržištu, a sa druge strane veliki proizvođači, kao što je Saudijska Arabija, pristajali su na niže cijene nafte. Nijesu htjeli da smanje proizvodnju čime bi uticali na povećanje cijena već su prihvatili smanjene prihode. Nafta je korišćena kao oružje u geopolitičkom ratu jer je sa nižim cijenama nafte posebno pogođena Rusija i Iran”, pojasnila je Jaćimović.
Početkom 2023. godine, podsjeća, Kina je promijenila svoju politiku pa se sad mogu očekivati određene turbulencije.
“Vidjećemo kako će se stvari odvijati u Kini sa popuštanjem tolerancije na Kovid. Tražnja sa naftom od kineske strane je porasla i to je uticalo na povećanje cijene nafte. Partneri i proizvođači će ipak voditi računa da cijena nafte ne eskalira”, ocijenila je Jaćimović.
Kina je, prema njenom mišljenju, donekle odgovorna zbog ove velike krize.
“Vidjeli smo da zemlje zapada nijesu baš toliko otvorene za putnike Kine i treba posmatrati šta se dešava na međunarodnim tržištima. Vlada je ta koja treba da vodi računa jer su i građani i biznis zavisni od energenata. Vlada posebno treba da vodi računa o troškovima politikom akciza ili nekim vidom subvencija i da svakako zaštite najsiromašnije kategorije kako bi cijena energenata bila prihvatljiva”, pojasnila je Jaćimović.
U ovom geopolitičkom ambijentu pokazalo se da je velika slabost EU u tome što zavisi od Rusije i nafte, zaključila je Jaćimović.
