Crna Gora nalazi se na ruti nelegalnog transporta životinja, djelatnosti koja kriminalcima na godišnjem nivou, prema podacima Europola, donosi desetine milijardi eura profita. Glavni problem pri sprječavanju krijumčarenja životinja preko Crne Gore je nepostojanje državnog prihvatilišta za životinje, ocjenjuju u Agenciji za zaštitu životne sredine. U CZIP-u ukazuju na neažurnost Ekološke inspekcije.
Meta šverca su manje nadzirane endemske vrste, koje se ne nalaze na CITES listi (lista ugroženih vrsta), a Europol naglašava se da su posebno ugrožene ptice (grabljivice i pjevačice), velike mačke, ali i jesetre (vrste riba), morski konjići, jegulje, daždevnjaci, zmije, vodozemci, insekti, risovi, vukovi, vidre, jeleni i medvjedi.
Uprava za inspekcijske poslove i Agencija za zaštitu životne sredine saglasni su da je ključni problem u suzbijanju nelegalnog transporta i držanja životinja nepostojanje adekvatnog prostora za smještaj životinja.
Naglašavaju da je pomenuto posebno problematično zbog činjenice da sve ono što oni pokušavaju da prenesu preko granice košta znatno više od onoga koliko iznosi carinski prekršaj.
Uptino postupanje ekološkog inspektora
Ekološki inspektor ima ingerencije da na terenu kontroliše držaoce životinja , na osnovu prijave nelegalnog držanja životinja od strane građana ili institucija. Isto tako inspektor kontroliše na terenu da li se držalac životinja pridržava uslova koji su propisani dozvolama za držanje životinja, koje izdaje Agencija za zaštitu životne sredine.
Međutim, javnost je juče obaviještena da je uprkos zakonskim obavezama koje ima, ekološki inspektor u Baru pustio osobu sa kajmanom da odšeta, a izostao je i poziv policijskog službenika koji bi legitimisao osobu koja je na šetalištu zabavljala građane sa zaštićenim vrstama.
