U sklopu Događaja za pronalaženje puta u oblasti ekonomije sa uticajem u Crnoj Gori koji je u
Podgorici realizovala organizacija ADP-Zid upriličen je panel koji je istražio različite pristupe
finansiranju društvenog uticaja.
Martijn Blum, savjetnik za razvoj fondova iz Impact Europe istakao je da fondovi za investiranje
u društvene uticaje prikupljaju novac i ekspertizu od investitora i donatora kako bi ih zatim
investirali u socijalna preduzeća.
„Rezultat te investicije će biti povrat novca ili uticaj koji je kreiran tom investicijom. U idealnoj
situaciji vratiće se i novac i napraviti uticaj. Zbog toga vam je potreban menadžer sa dužnom
pažnjom koji će pomoći kompanijama da shvate da će vrijednost koju od njih želite da kreiraju
biti kreirana ili da se pobrinete da povučete prekidač ako vidite da uticaj jednak vrijednosti
investicije neće biti kreiran. Mnogo je posla za tim i cijena takvog tima mora biti plaćena od
istog novca koji ste prikupili za investiciju. Tu dolazi do upitnosti održivosti – morate imati veliki
fond da biste zaista bili održivi. Mislim da je to najveći izazov sa kojim fondovi za društvenu
promjenu moraju da se suoče,“ saopštio je Blum.
Silke Horakova, suosnivačica Tilia Impact Ventures približila je svoje iskustvo sa ulaganjem u
socijalna preduzeća.
„Podržali smo dva socijalna, inkluzivna preduzeća koja se bave ljudima u nepovoljnom položaju.
Pomogli smo im da izgrade poslovni kapacitet, da prave biznis planove, da poprave svoj proces
prodaje proizvoda. Bili su uspješni i mogli su rasti. Nakon nekog vremena shvatili smo da nam
mogu vratiti dio novca nazad zato što su ostvarivali više profita. Kada znate da morate da vratite
novac, bićete produktivniji. To je snažna motivacija,“ ispričala je Horakova.
Tina Sirotić, predstavnica Erste Social Banking Croatia podsjetila je da je Erste banka već duži niz
godina prisutna na tržištu finansiranja impact preduzeća.
„Razlog što smo kao banka prije više od deset godina ušli na ovo tržište je bila želja da
djelujemo posebno u segmentima koji traže jedan specifičan pristup ka finansiranju i to je
zahtijevalo da mi modifikujemo naše bankarske prakse da bismo mogli pristupiti raznim
segmentima. Tržište je bilo premalo i nismo znali koga finansirati i na koji način. I nama je bilo
potrebno dosta vremena da se snađemo u svemu tome, da razvijemo modele koji su odgovor
na potrebe tržišta. Željeli smo da istovremeno adresiramo potrebe na tržištu i da trasiramo
razvoj tržišta. Različitim principima smo pokušali adresirati ono što smo smatrali da je gorući problem na hrvatskim i tržištima regiona, a to su problemi koju su bili definisani uz finansiranje
preduzetnika početnika, impact preduzetnika, društvenih preduzetnika i naravno praćenje
neprofitnih organizacija kao nekog ko je isto tako gravitirao u svemu tome. Bilo je potrebno sve
procese unutar banke prilagoditi posebnim potrebama klijenta,“ kazala je Sirotić.
Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje ukazao je da je njihov glavni cilj osnivanje etične
banke.
„Kao zadruga imamo interne programe finansiranja gdje imamo internu crowd funding
platformu gdje članovi mogu prezentovati projekte, a drugi članovi u njih uložiti. Imamo tri
programa mikrofinasiranja, jedan za socijalna preduzeća, jedan za ruralni razvoj, kao i program
za male priobalne ribare. Poenta zadruge kao modela organizacije je da pokušavamo graditi
lance dodatne vrijednosti. Imamo oko 850 članova, a od toga su 250 preduzeća. Pokušavamo
napraviti mrežu koja će se maksimalno povezivati i pružati usluge međusobno. Tako zapravo
cijelu dodatnu vrijednost koja je nastala iz poslovnog procesa pokušavamo zadržati unutar
zadruge,“ pojasnio je Jeras.
U okviru panela Mjerenje i upravljanje uticajem stručnjaci su razgovarali o praktičnim alatima i
okvirima za mjerenje društvenih i ekoloških ishoda, naglašavajući važnost donošenja odluka
zasnovanih na dokazima.
Mr Milica Marđokić Sekulović, načelnica Direkcije za socijalno preduzetništvo u Direktoratu za
socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju s civilnim sektorom ukazala je da je jako važno
govoriti o ovoj temi u trenutku kada se Crna Gora pozicionira kao država koja prepoznaje
socijalnu ekonomiju kao važnu oblast.
„Na tom putu kao prioritetan zadatak smo smatrali da treba da uspostavimo i jedan
zakonodavni i strateški okvir koji je početak i jedna podloga za razvoj ove oblasti. Radna grupa i
dalje radi, ali moramo reći da smo u finalnoj fazi usvajanja Strategije razvoja socijalne i solidarne
ekonomije za period od 2025. do 2029. godine sa akcionim planom za 2026. i 20227.
Očekujemo da do kraja godine taj strateški plan bude usvojen. Njegov sastavni dio je upravo
uspostavljanja metodologije praćenja društvenog uticaja. Usvajanje zakona je bilo planirano za
ovu godinu sa malim prolongiranjem za prvi kvartal naredne godine. Ono što smo uz savjet
eksperata koji smo dobili u ovoj oblasti odlučili jeste da zakon postavimo malo šire. Shvatili smo
da ovu oblast moramo šire da postavimo i da ovo bude zakon o socijalnoj ekonomiji koji će
prepoznati subjekte socijalne ekonomije, a koji ne moraju nužno biti socijalna preduzeća,“
istakla je Marđokić Sekulović.
Dodala je da smatraju važnim što Strategija prepoznaje aktivnost uspostavljanja određene
metodologije koja će pratiti i mjeriti društveni uticaj subjekata socijalne ekonomije.
„Nije dovoljno ekonomski izmjeriti vrijednost neke djelatnosti, već joj treba dati i svrhu. U tom
smislu, jednostavnije je izmjeriti koliki je doprinos ovih subjekata socijalne ekonomije BDP-u,
koliko je uticao na zaposlenost… Zagovaramo ideju da je ovo ekonomija za sve koji imaju dobru
volju da pored ostvarivanja profita dio tog profita vrate zajednici i društvu na različite načine,“
objasnila je Marđokić Sekulović.
Pol Raguénès, digitalni direktor, KiMSO Conseil en Impact Social ističe da interesovanje za
mjerenje uticaja postoji iz dva razloga – da se dokaže uticaj ili da se on unaprijedi.
„Mjerenje uticaja pomaže da preduzeća budu uspješnija u svojoj misiji, da razumiju svoje
klijente i malo po malo unaprijede svoje aktivnosti. Investitor takođe može mjeriti svoj uticaj na
korisnika investicija,“ istakao je Raguénès.
Francisco Martinez iz Diesis Network napomenuo je da je važno kreirati digitalne alate kako bi
se bolje mjerio uticaj.
„Ovo je krucijalni momenat u socijalnoj ekonomiji zato što je sektor došao do nivoa na kojem će
ili nestati ili će biti budućnost. U situaciji smo gdje velike kompanije postaju socijalne, a sa druge
strane imamo više preduzeća koja žele da pokažu svoj uticaj. Situacija je da profitne i neprofitne
organizacije idu u istom smjeru održivosti i socijalne ekonomije. U ovoj situaciji potrebni su nam
indikatori uticaja. Radimo sa socijalnim preduzećima da imaju zajednički jezik i metodologiju
kako da se uspostave pravi indikatori uticaja,“ naveo je Martinez.
Posljednji panel je okupio javne i privatne aktere kako bi istražili modele saradnje koji mogu
ubrzati rast ekonomije uticaja. Kroz zajednička ulaganja, inovacije politika i angažovanje
zajednice, učesnici su razgovarali o tome kako međusektorska partnerstva mogu otključati
održivi regionalni razvoj.
Kao jedna od učesnica panela Biljana Bešović je predstavila način na koji funkcioniše Eko-fond u
Crnoj Gori.
„Eko-fond je osnovan radi zatvaranja Poglavlja 27 i to je implementaciono tijelo koje se bavi
realizacijom projekata koji se tiču životne sredine, klimatskih promjena, energetske efikasnosti i
obnovljivih izvora energije. Ideja je da, kroz javne konkurse koje imamo, sredstva kroz
subvencije vratimo korisnicima. Imamo četiri vrste korisnika – nevladine organizacije, javni
sektor, privreda i građani,“ pojasnila je Bešović.
Ana Cmiljanić, članica Odbora direktora Eko-fonda ukazala je da su najviše posvećeni
aktivnostima naslijeđenim iz Investiciono razvojnog fonda.
„Planovi države su da do 2028. budemo u EU i tu vidimo neki prostor kombinacije kredita i
grantova. Ipak, ono što mi trenutno nudimo su krediti. Mi nismo konkurencija bankama, mi smo
komplementarna priča zato što je finansijski sektor na crnogorskom tržištu jako razvijen i stabilan, ali oni ne pokrivaju sve segmente. Mi smo tu da podržimo tu prazninu. Za našu
insituciju najvažnija je podrška poljoprivrednicima, ženama, mladima. Imamo jako dobru
saradnju kroz IPARD fond gdje se kombinuje grant i kredit uz zajednička dostupna sredstva iz
pretpristupnih EU fondova. Mislim da smo u tom segmentu razvili dobar mehanizam koji
možemo da implementiramo i na druge segmente,“ ispričala je Cmiljanić.
Davor Kunc, predstavnik Evropske investicione banke za Crnu Goru podsjetio je da su od
početka novembra i fizički prisutni u Crnoj Gori sa otvaranjem predstavništva Evropske
investicione banke. Istakao je da je uočio da u Crnoj Gori postoji snažan nevladin sektor, a
posebno je pohvalio rad organizacije ADP-Zid.
Izvor Media biro
