Koristi od uvođenja eura su trajne i velike, a troškovi kratkotrajni i mali, predviđale su analize tokom pripreme Hrvatske za prelazak na novu valutu, a to se i potvrdilo u prvoj godini članstva u eurozoni.
Veća otpornost ekonomije na finansijske krize i šokove, bolja turistička sezona, jednostavnije i jeftinije poslovanje s inostranstvom i bolji standard građana neki su od koristi korišćenja eura koje građani Hrvatske već osjećaju.
I dalje je ipak nemali broj onih koji vjeruju da je uvođenje eura uticalo na rast cijena. Prema istraživanju Eurobarometra iz februara 2023. godine, sedam od 10 ispitanika je mislilo da je euro uticao na povećanje svih cijena.
Zvaničnici Hrvatske narodne banke (HNB) međutim tvrde da je taj uticaj bio zanemariv, ističući da je Hrvatska bila prva zemlja Evropske unije koja je uvela euro u vrijeme kada je inflacija već bila visoka, prenosi RTCG.me.
“Postojao je strah da će sam ulazak u eurozonu imati snažni uticaj na kretanje cijena. Međutim, pokazalo se da je taj uticaj bio u rangu sa zemljama koje su uvele euro prije nas, kao što su Slovenija, Slovačka i baltičke zemlje”, izjavila je zamjenica guvernera HNB Sandra Švaljek za srpske novinare koji su u Zagrebu bili u okviru projekta “Puls Evrope – medijska putovanja u EU”.
U tim zemljama rast cijena zbog eura bio je od 0,2 do 0,4 procjentna poena, a u Hrvatskoj je procijenjen jednokratni efekat uvođenja eura na nivou od 0,4 procentna poena.
,,Taj porast se uglavnom može pripisati rastu cijena usluga koje su manje međunarodno uporedive i nijesu predmet međunarodne trgovine. Ukupno gledajući, samo uvođenje eura je na kretanje cijena imalo zanemariv uticaj”, istakla je Švaljek.
Cijene su, prema njenim riječima, rasle pod uticajem drugih faktora, između ostalog zbog “prilično velikog pritiska potražnje za turističkim uslugama”.
Hrvatska je 1. januara 2022. zajedno sa ulaskom u eurozonu postala i dio Šengenskog prostora, što je dodatno doprinijelo uspješnoj turističkoj sezoni prošle godine.
U članicama EU koje nijesu uvele euro, Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, inflacija je 2023. bila znatno viša, kamatne stope su rasle, a devizne rezerve su se smanjivale.Visoka inflacija je bila razlog pada podrške Hrvata uvođenju eura u drugoj polovini 2022, poslije višegodišnjeg rasta, ali je nakon ulaska u eurozonu ponovo počela da raste.
Ankete sprovođene tokom pripreme za uvođenje eura pokazale su da su strah od poskupljenja i pada životnog standarda glavni razlozi otpora ulasku u eurozonu.
“U cijelom procesu uvođenja eura, koji je počeo 2017, postojali su otpori, međutim pokazalo se da je najveći deo tih otpora bio neosnovan”, rekla je Švaljek.
Sa druge strane, sve prednosti od uvođenja eura koje su analitičari predviđali su se obistinile – nestanak valutnog rizika, bitno smanjenje transakcijskih troškova, pozitivan uticaj na ulaganja i kretanje kamatnih stopa, rast kreditnog rejtinga Hrvatske.
“Valutni rizik je nestao samim tim što su prethodno krediti praktično svih sektora u Hrvatskoj bili vezani za euro, a naši dugovi su bili opterećeni valutnim rizikom”, rekla je Švaljek, dodajući da je dug Hrvatske u stranoj valuti bio 115 odsto BDP-a, a danas čini svega 0,7 odsto BDP-a.
Švaljek je navela i da u vrijeme zaoštravanja monetarne politke i podizanja kamatnih stopa u Hrvatskoj su, kao i ostatku eurozone, one relativno slabo rasle, bitno manje nego u zemljama izvan eurozone.
Takođe, smanjenje transakcijskih troškova se pozitivno odrazilo na turizam, a preduzetnici tvrde da je sada jednostavnije i jeftinije poslovati s inostranstvom.
“Život nam je postao jednostavniji jer ne moramo da brinemo o promjeni valute i velikim troškovima transakcije kada odlazimo u inostranstvo. U cjelosti je uvođenje eura i ulazak u zonu Šengena imalo pozitivan uticaj na hrvatsku privredu i na standard građana”, naglasila je Švaljek.
