Pregovori o globalnom finansijskom sporazumu, koji će siromašnim zemljama omogućiti pristup fondovima koji će im pomoći da se izbore sa klimatskom krizom i razviju svoje ekonomije na ekološki održiv i društveno pravičan način, počeće ove sedmice u Parizu.
Francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu pridružiće se desetine svjetskih lidera, kako bi razgovarali o klimatskim finansijama, zelenom rastu, dužničkoj krizi i o tome kako iskoristiti izvore investicija iz privatnog sektora.
Na sastanku se očekuje i prirustvo lidera Evropske unije, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i njemačkog kancelara Olafa Šolca. Za sada, britanski premijer Riši Sunak nije potvrdio prisustvo.
Makron vjeruje da trenutni sistemi finansiranja razvoja, uključujući prekookeansku pomoć bogatih zemalja i finansiranje klimatskih promjena, kako bi se pomoglo siromašnim zemljama da smanje emisije gasova staklene bašte i prilagode se uticajima ekstremnih vremenskih prilika, ne daju rezultate, prenosi rtcg.me.
„Borba protiv siromaštva, dekarbonizacija naše ekonomije, kako bi se postigla neutralnost ugljen-dioksida do 2050. godine i zaštita biodiverziteta su usko isprepleteni“, rekao je Makron, u najavi samita.
Dodao je da je jedino moguć zajednički dogovor o najboljim sredstvima za rješavanje ovih izazova u siromašnim i zemljama u razvoju, kada je riječ o iznosu investicija i angažovanju institucija poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i privatnih fondova.
Samit svjetskih lider traži model da omogući siromašnima pristup fondovima kako bi se mogli soočiti sa izazovima koje nose klimatske promjene
Premijerka Barbadosa Mia Motlei predstaviće svoj poznati predlog “Bridžtaunska agenda”, koji ima za cilj masovno proširenje finansijskih sredstava zemljama u razvoju, posebno onima pogođenim klimatskom krizom.
Mottlei je žestoko kritikovala Svetsku banku, MMF i slične institucije, od kojih je većina osnovana u posljednjim danima Drugog svjetskog rata, nazivajući ih nesposobnim za zadatak 21. vijeka- vremena suočavanja sa klimatskom krizom i izvlačenja zemalja iz dugova i siromaštva.
„Odgovori međunarodne zajednice su trenutno fragmentirani, djelimični i nedovoljni. Zbog toga pozivamo na temeljnu reviziju”, rekla je ona.
Iz mnogih zemalja, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, rastu pozivi za reorganizaciju Svjetske banke. Bivši predsjednik Dejvid Malpas, koga je 2019. imenovao Donald Tramp, podnio je ostavku ranije ove godine, nakon produbljivanja kontroverzi oko njegovih očigledno klimatskih skeptičnih stavova.
Samit će biti prvi veliki međunarodni izlet za njegovog nasljednika Adžaja Bangu. Smatra se da će Banga, bivši izvršni direktor Mastercard-a, otvoriti instituciju za širenje partnerstava sa privatnim investitorima i promijeniti stav o klimatskim promjenama.
Ipak, još nije poznato koliko će se složiti sa Motlijevim pozivima na potpunu reviziju, uključujući hiljadu milijardi dolara novih investicija u siromašnije zemlje, smanjenje duga za većinu zaduženih država i dugoročno finansiranje u narednih 30 godina za izgradnju otpornosti na klimatske uticaje.
Izvršni direktor Globalnog centra za adaptaciju Patrik Verkoijen, rekao je da je potrebna fundamentalna promjena, jer se trenutni sistemi inostrane pomoći i finansiranja razvoja ne nose sa postojećim krizama.
„Moramo da se probudimo i potpuno reformišemo većinu načina na koji je finansiranje razvoja funkcionisalo u prošlosti. Ovaj ponovo zamišljeni i reformisani globalni finansijski sistem, obustavio bi otplatu duga kada dođe do prirodne katastrofe, dok bi takođe koristio bilans stanja multilateralnih banaka, da bi iskoristio finansiranje privatnog sektora za izgradnju otpornosti na klimatski slom“, rekao je on.
Svijet se bori sa ozbiljnom nestašicom hrane, a više od 250 miliona ljudi se suočavaju sa akutnom nesigurnošću hrane i pogoršanom klimatskom krizom. Stoga, smatraju naučnici, glad takođe mora biti ključna tema u razgovorima.
Predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Alvaro Lario kazao je da ovaj samit nudi zakašnjelu priliku da se ponovo razmotre pravila međunarodnih finansija, a koja su do sada ignorisala ogroman doprinos siromašnih zemalja globalnoj bezbjednosti hrane i globalnoj stabilnost. Prema njegovom mišljenju, neophodno je obezbijediti 330 milijardi dolara godišnje za iskorjenjivanje gladi do 2030. godine.
