Ministarka evropskih poslova uoči konferencije „Borba protiv korupcije na putu
ka EU: od retorike do konkretnih rezultata” koju su u Podgorici organizovali Ministarstvo
evropskih poslova i Agencija za sprečavanje korupcije, saopštila je da je u posljednje tri godine podignuto više od 40 optužnica protiv visokih državnih funkcionera, uključujući bivše minister, tužioce, sudije i rukovodioce institucija.
Ministarka Gorčević kazala je tom prilikom: „Bilansi rezultata u krivičnom gonjenju pokazuju da se stvari pomjeraju sa mrtve tačke. U prvoj polovini 2025. zabilježen je rast broja predmeta i okončanih postupaka u odnosu na raniji period. To su činjenice koje potvrđuju određeni napredak, ali one same po sebi nisu dovoljne. Evropska unija od Crne Gore očekuje dosljednu primjenu propisa, stabilne rezultate u prevenciji
i sankcionisanju korupcije, posebno kada je riječ o korupciji na visokom nivou, te jačanje finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine,“.
Ministarka je napomenula da poglavlja 23 i 24 ostaju temelj pregovaračkog procesa.
„Bez napretka u oblasti vladavine prava, nema napretka ni u drugim poglavljima, jer je
vladavina prava prožeta kroz sve politike. Crna Gora je u prethodnom periodu uspostavila
normativni i institucionalni okvir ako govorimo o borbi protiv korupcije. Usvojeni su ključni
zakoni, strategije i akcioni planovi, ojačani su institucionalni mehanizmi i unaprijeđena je
međuinstitucionalna saradnja. Strategija za borbu protiv korupcije za period 2024 – 2028. kao i
prateći akcioni planovi predstavljaju važan iskorak, a podaci pokazuju da je značajan dio
planiranih mjera već realizovan,“ dodala je Gorčević.
Ministar pravde, Bojan Božović podsjetio je da su prošlog petka stručnoj i laičkoj javnosti na
raspravu dostavili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske
koristi stečene kriminalnom djelatnošću i Predlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne
Gore, kojim se uvodi novo krivično djelo – Nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne
funkcije.
„Smatramo da smo ovim predlozima dali jedno pogodno tle za otvorenu i jasnu raspravu.
Mislimo da trebamo da čujemo stručnu javnost, koleginice i kolege iz civilnog sektora i sve one
koji su zainteresovani za ovu temu,“ istakao je ministar.
Ukazao je i na važnost izbora direktora Agencije za sprečavanje korupcije u punom mandatu.
„U Briselu nam je još jednom podvučeno koliki značaj za funkcionisanje jedne institucije, ali i za
naš integracioni put predstavlja sve ovo,“ kazao je Božović.
Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprečavanje korupcije istakao je da se više ne može
govoriti samo o deklarativnoj posvećenosti borbi protiv korupcije.
“Ulazimo u fazu u kojoj se od institucija očekuju jasni, mjerljivi i održivi rezultati, u skladu sa
evropskim standardima i očekivanjima građana Crne Gore. Proces pristupanja EU je ušao u
odlučujuću fazu. Poglavlja 23 i 24 nisu samo formalni okvir pregovora, već predstavljaju test
institucionalne zrelosti države, njene sposobnosti da osigura vladavinu prava, integritet javne
vlasti i stvarnu prevenciju korupcije. Agencija za sprečavanje korupcije je svjesna težine zadatka
koji stoji pred nama. Naša uloga nije samo regulatorna i nadzorna, već suštinski reformska,“
ispričao je Drakić.
U nastavku konferencije uslijedili su panel „Antikorupcija kroz pregovaračka poglavlja – kako do
ispunjenja preporuka iz Izvještaja EK“ i radni panel za članove pregovaračke strukture: „Plan
integriteta za borbu protiv korupcije kroz pregovaračka poglavlja”.
