Kroz moja česta putovanja u Plavsko-gusinjskom kraju i susrete sa poslenicima kulture, medija, Nacionalnih parkova i turističkih organizacija, imao sam priliku da upoznam mnoge posvećene ljude koji svojim radom doprinose očuvanju i promociji ovog jedinstvenog kraja. Među njima, posebno mjesto zauzima mladi i časni Albanac, Getoar Gjonbalaj, koji sa neskrivenom ljubavlju i predanošću predstavlja ljepote svog rodnog kraja. Njegovo gostoprimstvo je posebna vrlina, naslijeđena od predaka koji su živjeli na oštrim i hladnim, ali istovremeno čarobnim vrhovima Prokletija.
Poput nekadašnjih gorštaka, u njemu se spajaju snaga, ponos i hrabrost sa plemenitošću, blagošću i neizmjernom gostoljubivošću. Njegova vrata su uvijek otvorena za putnike, znatiželjnike, istraživače, ljubitelje prirode i avanturiste, koje dočekuje sa osmijehom i toplim riječima, vodeći ih kroz bajkovite predjele Plava i Gusinja, piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista.
Getoar Gjonbalaj je rođen 12. juna 1992. godine u Gusinju, đe je završio osnovnu školu „Džafer Nikočević“. Srednju medicinsku školu pohađao je u Plavu, u JU Srednja škola „Bećo Bašić“, nakon čega je svoje obrazovanje nastavio na Fakultetu za ekonomiju i turizam u Prištini. Njegova želja za dodatnim usavršavanjem vodila ga je u Budvu, đe je magistrirao iz menadžmenta i turizma, čime je stekao široko znanje o upravljanju turističkim resursima i razvoju destinacija. Ono što ga izdvaja nije samo akademsko znanje, već nevjerovatna posvećenost svom kraju. Njegova misija je jasna – afirmacija Plavsko-gusinjskog kraja kao jedne od najljepših turističkih destinacija Balkana. On neumorno radi na tome da svijet prepozna ljepotu i posebnost ovog podneblja, promovišući njegove prirodne resurse, kulturno nasljeđe, tradiciju i multikulturalnost. Njegova vizija obuhvata održivi turizam, očuvanje autentičnog ambijenta i povezivanje ljudi kroz iskustvo koje nadilazi obične posjete i pretvara se u istinsko duhovno putovanje kroz netaknutu prirodu i bogatu istoriju.
Biti turistički vodič, domaćin i promoter nije samo posao – to je način života. Getoar svojim entuzijazmom i energijom motiviše sve koji ga sretnu. Njegove priče o legendama Prokletija, bajkovitim pejzažima Alipašinog izvora, smaragdnom Plavskom jezeru i istorijskim znamenitostima Gusinja, ostavljaju snažan utisak na svakog posjetioca. On ne samo da priča o ovom kraju, već ga živi, diše i osjeća u svakom trenutku, prenoseći tu ljubav i drugima. U svijetu đe savremeni trendovi turizma često postaju komercijalizovani i lišeni autentičnosti, Getoar predstavlja primjer kako se iskrenim trudom i radom može očuvati duša jedne destinacije. On nije samo vodič kroz krajolik, već vodič kroz istoriju, tradiciju i duh naroda koji u harmoniji živi u ovom prostoru vijekovima. Plavsko-Gusinjski kraj, sa svojom surovom, ali fascinantnom ljepotom, postaje ogledalo duše onih koji ga predstavljaju. A Getoar Gjonbalaj, sa svojim predanim radom, znanjem i nesebičnim gostoprimstvom, ostaje jedan od njegovih najsvjetlijih ambasadora.
Sa Bobanom Redžepagićem, stručnim saradnikom za edukaciju i promociju NP-Prokletije, Getoara Gjonbalaja, svog albanskog brata, upoznao sam na katunu Koljenovića, đe smo razgovarali o brojnim turističkim potencijalima Gusinja. Njegova vizija i predanost turizmu dodatno su došle do izražaja kada je preuzeo funkciju direktora Turističke organizacije Gusinja. Kroz ovu ulogu, aktivno doprinosi razvoju lokalnog turizma, osmišljavajući projekte i manifestacije koje privlače pažnju domaćih i stranih posjetilaca. Trenutno radi u porodičnom biznisu, đe vodi Hotel Rosi u Gusinju – prvi hotel otvoren u ovom gradu 2006. godine. Hotel raspolaže sa 40 ležajeva i restoranom kapaciteta 300 osoba, koji nudi bogat meni tradicionalne i internacionalne kuhinje. Pored hotela, u sklopu porodičnog biznisa posjeduje: Market sa preko 8.000 artikala; Eko Katun Rosi u Vusanju, koji sadrži; Tradicionalnu kamenu kuću staru preko 270 godina, sa 5 soba; 13 bungalova, sa ukupnim kapacitetom od 75 ležajeva; Muzej tradicionalne kulture, koji prikazuje bogatu istoriju i običaje ovog kraja; Restoran domaće hrane, sa autentičnim specijalitetima iz ovog podneblja.
Od decembra 2023. godine obavlja funkciju direktora Turističke organizacije Gusinje. Za manje od godinu i po dana realizovao je brojne aktivnosti i manifestacije, koje su značajno doprinijele promociji i razvoju turizma u ovom kraju. Njegova ljubav i posvećenost ogleda se u svakom segmentu njegovog rada, a njegovi projekti nisu samo usmjereni na ekonomski razvoj, već i na očuvanje kulturnog i prirodnog nasljeđa. Gusinje kao kraj ima mnogo toga da ponudi, a zahvaljujući ljudima poput Getoara Gjonbalaja, sve veći broj turista otkriva ove skrivene bisere Balkana. Njegova priča je priča o ljubavi prema rodnom kraju, o neumornom radu i posvećenosti, o viziji budućnosti u kojoj tradicija i moderni turizam idu ruku pod ruku, čineći Gusinje i njegove prirodne ljepote destinacijom koja ostavlja neizbrisiv trag u srcima svih posjetilaca.
U razgovoru samnom Geotar Gonbalaj kaže: ,,Gusinje je za mene sveto mjesto ali je i ono raskršće kultura, tradicija i netaknute prirode. Ovđe se, među veličanstvenim vrhovima Prokletija, susreću orijentalni duh i evropska elegancija, oslikani kroz arhitekturu, običaje i gostoprimstvo koje se prenosi generacijama. Svaki kamen, svaki izvor i svaki miris tradicionalne kuhinje pričaju priče naših predaka koji su ovđe zajedno sa svim drugima vjekovima živjeli. Kada putnik (naš gost-musafir) dođe u Gusinje, ne dolazi samo da vidi dolazi da osjeti, da okusi i da ponese sa sobom dio ove jedinstvene harmonije ljudi i prirode. Crna Gora ne bi bila ni upola tako lijepa da je ne čine svi njeni narodi, kulture i običaji, utkajući u nju bogatstvo različitosti koje je čini jedinstvenom. Gusinje je ogledalo te harmonije – mjesto đe se prošlost i budućnost susreću u gostoprimstvu, đe su ljudi mostovi među kulturama, a priroda vječni čuvar identiteta. Gusinje se pominje još u srednjem vijeku kao važna karavanska stanica na putu: Dubrovnik – Kotor – Skadar – Peć – Carigrad, đe su trgovci, putnici i hodočasnici pronalazili predah u sjenci visokih Prokletija. Oduvijek je bilo mjesto susreta različitih kultura, jezika i običaja, đe su se vijekovima gradili mostovi prijateljstva, a gostoprimstvo postalo nepisani zakon. Zato ste dobrodošli, vi i svi oni koji žele osjetiti duh zajedništva, ljepotu netaknute prirode i toplinu domaćinske trpeze, jer ovđe se svaki gost dočekuje s osmijehom, a ispraća s obećanjem povratka. Niko naše Gusinje nije tako lijepo opisao kao naš uvaženi Zuvdija Hodžić, čije riječi odzvanjaju u duši svakog od nas, podsjećajući nas da je Gusinje emocija, priča o ljudima, o hrabrosti, o suživotu, o jednom neponovljivom kutku svijeta đe se priroda i čovjek stapaju u savršenoj harmoniji.”
