Po prvi put organizovan u Crnoj Gori, Forum izvršnih direktora na jednom mjestu okupio je predstavnike, lidere, preduzetnike, menadžere domaćih preduzeća kao i onih iz regiona.
Idejni tvorac foruma je osnivač i direktor portala Investitor Rajko Milić koji je, na otvaranju događaja u hotelu Hilton u Podgorici poručio da se nada da će forum postasti tradicija.
Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je da je prednost foruma što okuplja
lidere koji svakodnevno donose važne poslovne odluke. Govoreći o crnogorskoj privredi
između strukturnih ograničenja i razvojnih politika, ukazala je da se svjetska, ali i domaća
ekonomija suočava sa globalnom krizom.
„Svijet ulazi u period dugih ciklusa neizvjesnosti. U takvom okruženju mala ekonomija poput
naše nema luksuz neusklađenih odluka ili improvizacije. Prostra za greške ostaje sve manje a
cijena pogrešnih odluka je sve veća“, naglasila je Drakić.
Dodaje da se na globalne krize ne može direktno uticati, pa je pitanje ekonomije da li može
na takve izazove odgovoriti.
„Privreda je najboji pokazatalj da li sistem funkcioniše. Posmatrano iz današnje perspektive
čini se da lekcije nijesu u potpunosti pretočene u sturkturne reforme. Proizvodni sektor i
dalje ima skromno učešće. Ekoomski rast se i dalje dominantno oslanja na usluge, potrošnju
i uvoz“, kazala je Drakić.
Da bi preduzeća bila uspješna potrebno je da se vode, objasnila je Drakić, predvidivošću,
umjesto ad hoc rješenjima, planiranu i investiranju, umjesto formalnim dijalozima, kao i
brzinom i jednostavnošću.
Put ka tome je i uspješna digitalizacija o kojoj je govorio predsjednik Upravnog odbora NLB
banke u Podgorici Martin Leberle. Ocijenio je da se u Crnoj Gori vide pozitivni pomaci, ali da
i dalje ima prostora za rad u digitalnoj transformaciji.
„Imamo sve više ambicioznih ljudi i u osnovi smo već konkurentni, makar teoretski.
Digitalno, imamo znanja u obradi podataka, vještačkoj inteligenciji i IT ekspertizi — imamo
sve. To smo nedavno dokazali implementacijom SEPA sistema u rekordno kratkom roku od
samo devet mjeseci. U NLB-u smo implementirali Apple Pay i čak dobili poziv od Apple sa
čestitkama za svjetski rekord u brzini. U NLB-u već imamo bankarstvo budućnosti „u fioci“,
ali su nam potrebni zakoni i regulativa koji će nam dati zeleno svjetlo“, rekao je Leberle.
Govorio je i o svom iskustvu dolaska u Crnu Goru prije deset godina kada je postavio pitanje
ko su najbolji klijenti NLB banke. Odgovor ga je, kaže, iznenadio.
„To nijesu bili preduzetnici niti brzo rastuće kompanije, već penzioneri i zaposleni u javnom
sektoru — ljudi sa stabilnim i predvidivim prihodima. Zašto? Zato što imaju pouzdanu i
transparentnu banku. U Crnoj Gori, vrlo često bake i djedovi uzimaju kredit da bi finansirali
stan za djecu ili čak unuke. Za mene je to bio trenutak istine, jer mogu iskreno reći da moji
roditelji u Njemačkoj nikada ne bi uzeli kredit od mene.
Tako sam naučio nešto važno: bankarstvo nije samo o brojevima — ono je i o kulturi“,
istakao je Leberle.
O značaju digitalizacije logistike govorio je i osnivač i direktor Logneta Milan Ora. Prema
njegovim riječima, trenutno vođenje logistike u preduzećima je sporo.
„Mi nemamo razloga da naše ekonomije ne budu brže, fleksibilnije, adaptabilnije. Logistika
se u velikom dijelu regiona vodi kroz telefonske pozive. Tu su i imejl poruke i eksel tabele. To
su alati na koje smo svi navikli. Digitalizacija logisitke znači ukidanje nepovezanih
komunikacija i pretvaranje toga u jedan operativni, strukturirani model kojim možete
upravljati, koji možete kontrolisati“, objasnio je Ora.
Digitalizacija, kako je objasnio, nudi kontrolu i predvidljivost.
„Kada pričamo o konkurentnosti ekonomije, uvijek govorimo o investicijama. Jako veliki dio
konkurentnosti dolazi iz svakodnevne organizacije posla. Pitanje digitaliacije nije tehnološko
pitanje, već i pitanje ko upravlja operacijama u kompaniji“, naglasio je Ora.
Iz ugla uspješnog preduzetnika na Forumu izvršnih direktora govorio je osnivač i vlasnik
kompanije Voli Dragan Bokan. Naveo je svoj primjer građenja preduzeća koje u Crnoj Gori
posluje već tri decenije. Istakao je da ključ uspješnog poslovanja povjerenje koje potrošači
imaju u Voli, pa je na forumu predstavio istraživanje koje to potvrđuje i koje je rađeno na
uzorku od 1.537 punoljetnih ispitanika.
„41,6 odsto ispitanika prvo navodi Voli kada se pomenu hipermarketi ili supermaketi u Crnoj
Gori. Voli marketi su prvi izbor za 42,3 odsto ispitanika. Voli marketi su i lanac u kojem 36,1
odsto ispitanika najčešće kupuje i koji imaju najveću dnevnu posjećenost od 33,3 odsto. 58,6
odsto ispitanika je kazalo da Voli marketi nude kvalitetne proizvode po povoljnim cijenama,
a 57,3 odsto njih da u Voli marketima mogu brzo da obave kupovinu“, naveo je Bokan.
Vlastima je poručio da ne treba donositi odluke koje idu na štetu crnogorskoj privredi.
„Da li je radna ili neradna nejdelja? Ne možemo sa potezima da pustimo da nam markete
otvaraju benzinske pumpe. I? Šta da prodajemo? Ne sigurno domaću proizvodnju. Ovo je
kao da neko zabija tupi predmet u zdravu nogu. I dalje ne mogu da vjerujem da se donose
takve odluke“, ukazao je Bokan.
Izazovi tek slijede kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, poručio je Bokan.
O uspješnom upravljanju, govorio je direktor Sektora za strategiju i digital u MTEL-u Dušan
Radusinović.
„Od 2G mreže, preko 3G i 4G, do današnje 5G — koju smo pokrenuli 2023. godine — danas
pokrivamo više od 89% stanovništva— naš cilj je uvijek bio isti, a to je da korisnicima
pružimo najbrži i najpouzdaniji servis,“ naveo je Radusinović.
Da je uspjeh privrede pod uticajem demografskih kretanja naveo je izvršni direktor agencije
IPSOS Vladimir Raičević.
„U Crnoj Gori kao i u ostatku svijeta dominira osjećaj da zemlja ide u pogrešnom pravcu.
Ekonomija i ekonomska kriza, nizak standard, niske plate. I onda novi red – kriminal,
korupcija, nestabilnost. Ograničen je osjećaj napretka u domaćinstvima. 40 odsto građana
kaže da je u prethodnih 12 mjeseci njihova ekonomska situacija ostala ista. 50 odsto
građana kaže da se ekonomska situacija pogoršala posljednjih godinu“, ukazao je Raičević.
Teme Foruma izvršnih direktora bile su i ekonomija Crne Gore u globanom okruženju,
investicije, kako mala ekonomija poput crnogorske može ostvariti veliki rast, te kako
investitor postaje partner u transformaciji crnogorske ekonomije. Na panelima je bilo riječi i
o digitalizaciji kao osnovi razvoja, ubrzanoj izgradnji i modernizaciji industrijskih kapaciteta.
Izvor: Media biro
