pšti društveni ambijent u Crnoj Gori ne pogoduje zaštiti prava LGBTIQ osoba, stoga im je neophodno što prije obezbijediti život bez diskriminacije, nasilja i svakodnevicu u kojoj pravni propisi kroje put ka pravičnoj i svakog čovjeka dostojnoj budućnosti.
To je poruka sa nacionalne konferencije “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona”, koju je organizovao Kvir Montenegro u okviru istoimenog projekta, koji je finansijski podržala Evropska unija.
Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, kazao je da posebno zabrinjava činjenica da, iako je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola usvojen u julu 2020. godine, LGBTIQ osobe i dalje nisu u mogućnosti koristiti sva prava garantovana ovim zakonom i Ustavom Crne Gore.
„Vlada i Skupština nisu uskladile zakonodavni okvir, što bi uključivalo izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata. Još uvijek nema naznaka kada možemo očekivati početak rada na izradi nove Strategije za period od naredne četiri godine, pravilnici o medicinski potpomognutoj oplodnji, koje je usvojilo Ministarstvo zdravlja, direktno diskriminišu LGBTIQ osobe, a pristup zdravstvenoj zaštiti za transrodne osobe i dalje predstavlja izazov, što je rezultat nedostatka hormonske terapije i nedostatka aktivnosti Ministarstva zdravlja u rješavanju ovog problema“, akcentovao je Knežević.
Iako je Strategijom predviđeno usvajanje Zakona o rodnom identitetu baziranom na samoodređenju, to se, kako je dodao, nije dogodilo u prošloj godini.
„Nasilje, napadi i govor mržnje na LGBTIQ+ osobe i dalje su neadekvatno procesuirani, čime institucije sistema šalju poruku društvu da se takvi vidovi ponašanja tolerišu, dok mi, LGBTIQ+ osobe, imamo osjećaj da je naš pristup pravdi i dalje nedostižan“, jasan je Knežević.
Naveo je da je Kvir Montenegro kroz projekat „Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona“ uradio Izvještaj o realizaciji Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba 2019 – 2023.
„Izvještaj je pokazao da je od ukupno 52 definisane mjere, svega 31 mjera realizovana, odnosno 59,61 odsto u odnosu na postavljene indikatore uspjeha. Tačnije, od 31 mjere, njih 18 je realizovano, a 13 djelimično realizovano“, kazao je Knežević.
Naglasio je da je 60 odsto realizovanih i djelimično realizovanih mjera ostvareno od nevladinih orgaizacija ili u saradnji institucija sa nevladinim organizacijama, devet odsto uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija a preostalih 31 odsto su ostvarile državne institucije.
„Sam Izvještaj dao je donekle generalan zaključak a to je da u cjelini, opšta atmosfera i odnos prema LGBTI osobama u suštini ostaje nepromijenjen u odnosu na prethodni period, s tim da treba uvažiti da je aktuelni period u Crnoj Gori obilježen političkom nestabilnošću i pojačanim socijalnim tenzijama indukovanim različitim faktorima, zbog čega opšti društveni ambijent nije pogodovao zaštiti ljudskih prava u cjelosti, kao i u kontekstu LGBTIQ osoba“, zaključak je Kneževića.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, kazala je da u tom ministarstvu sa dužnom pažnjom prate očekivanja LGBTIQ zajednice od države i da li je i kolika bila efikasnost ključnih strateških i zakonskih rješenja.
„Implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ali i posvećenost izradi Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dodatno čine Crnu Goru državom u kojoj nema mjesta za diskriminaciju po bilo kom osnovu“, rekla je Pajković.
Dodala je da je će novi strateški dokument za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba predstavljati odgovor na uočeni izazov u vezi sa društvenim prihvatanjem LGBTIQ osoba.
„U daljem radu ćemo uvažiti izvještaje i preporuke brojnih međunarodnih tijela, koji prepoznaju značaj posvećenosti rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava u cilju unapređenja zaštite LGBTIQ osoba posebno sa aspekta primjene zakona, zaštite njihovih prava i sloboda, kao i sa aspekta njihove bolje inkluzije u različitim sferama društvenog života“, istakla je Pajković.
Vizija je, kako je rekla, da Crna Gora postane društvo bez predrasuda, da LGBTIQ osobe imaju jednak tretman i mogućnosti u svim oblastima života, da budu bezbjedne od bilo kakvog oblika diskriminacije, uznemiravanja, zastrašivanja i nasilja.
Pajković je dodala da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava opredjeljuje značajna sredstva za finansiranje projekata za oblast LGBTIQ osoba.
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, jasna je da u borbi za ljudska prava nema zauvijek dobijenih bitaka.
“Tome svjedočimo dnevno zapljusnuti talasima primitivizma i konzervativizma, za koje smo mislili da su prevaziđeni u Crnoj Gori, ali i klerikalizma, koji opasno nagriza građansko biće u Crnoj Gori, a kojem se za sada najjače suprotstavlja upravo istinsko civilno društvo”, poruka je Uljarević.
Prema njenim riječima, posvećen ljudskopravaški rad je i poruka vlastima da dok se Vlade mijenjaju “ima nas koji stameno stojimo na principima i zajedno ćemo biti uvijek front odbrane onih koji to nisu trenutno u mogućnosti, ali i svih naših prava i sloboda”.
“Dinamično, budno i glasno civilno društvo, spremno na kritiku, uz svijest da ona nosi odricanja i izloženost najprizemnijim napadima, sada predstavlja najvažniji oslonac trezvenosti i čuvanja građanskih vrijedosti, čiji sastavni dio predstavljaju ljudska prava”, smatra Uljarević.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je na rezultate istraživanja koji su pokazali da samo 23 odsto građana smatra da zna koja su njihova osnovna ljudska prava i pred kojim institucijama bi mogli da brane ta prava, a pripadnici LGBTIQ zajednice nisu zadovoljni sa odgovorom pravosudnih institucija, kada su u pitanju predmeti koji su procesuirani.
“Ako vidimo da je odgovor pravosuđa neadekvatan, pitam se šta će se desiti ukoliko ubrzano ne budemo radili na edukaciji i na primjeni onoga što su standardi, koje imamo u svom zakonodavstvu i onoga što su preporuke konvencija, kojih je Crna Gora potpisinica”, upitala je Bešić.
Kada je riječ o Poglavlju 23, u javnosti se, kako je primijetila, stiče utisak da se ono odnosi isključivo na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
