Fatima Međedović BEGOVIĆ: Pisanu riječ treba u kontinuitetu promovisati

Piše: Objavljeno: 11/04/2022
featured image

Fatima Međedović Begović, rođena je u Sjenici, Srbija. Preko 47 godina živi u Crnoj Gori, u Beranama. Studirala je pravo i hemiju u Prištini i Sarajevu. Uspješno se bavila sportom 15 godina. Dugo je bila u politici i civilnom sektoru. Iako je sada penzionerka, nastavila je da piše ljubavnu poeziju i eseje. U rukopisu posjeduje i jedan nedovršeni roman. Pisala je dječiju  i ljubavnu poeziju još u srednjoj školi ali i na fakultetu. Ratni vihor je učinio svoje te su njeni rukopisi i sportska odličja završila u smetlištu i ognju velegrada. Ima preko 315 pjesama od kojih su neke izlazile u više zbornika, takođe preveđena je poezija na više jezika.

Za portal Preduzetnica.me sa Fatimom smo razgovarali o poeziji, pisanju, kao i o njenim utiscima i očekivanjima u vezi sa zbirkom poezije „Pjesnička svitanja“, iznjedrene iz projekta „Poezijom manjina do mutikulturalnog bogatstva“ koji je finasijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Knjiga i Vi?

Volim da se družim sa dobrom knjigom, čak  i kad nema komercijalni uspjeh. Dobra knjiga živi i posle nas i svih životnih i društvenih turbulencija.                                        

Kako je počela Vaša pjesnička priča?

Pisala sam poeziju u srednjoj školi. Nastavila na fakultetu…. Zbirku dječije poezije i stihova u rukopisu (iz studentskih dana), ratna oluje devedesetih je uništila u drugoj državi. Pauzirala sam sa pisanjem, skoro tri decenije. Stidljivo sam nastavila u septembru 2014.godine.                

Koji su Vaši najveći uspjesi?

Prvih pet pjesama, 2014.godine, pročitao je moj prijatelj iz daleke Australije (porijeklom iz Crne Gore). Akademik, prof.dr književnosti, dva puta nominovan za Nobelovu nagradu. Rekao je sljedeće:”Fatima, ti si jako talentovana za pisanje poezije. Tvoji stihovi su iskreni, puni emocije. Koristiš “olovni” stil, koji čitaoca tjera, da ponovo čita stihove i analizira. Samo si malo lijena…” Ta kritika poznatog pisca, pjesnika, za mene je najveći uspjeh.

Uspjeh je što moju poeziju čitaju djeca, unučad, prijatelji. Promovišem poeziju u više zbornika i dvije antologije. Promovisanje na društvenim mrežama, posebno je zadovoljstvo i komentar čitaoca od pera. Više pjesama je prevedeno na pet jezika. Kroz prevođenje, stekla sam prijatelje, pisce širom Evrope i Azije… Dovoljno uspjeha, dok se konačno odlučim za štampanje. 

Koja su pravila pisane riječi od kojih ne odstupate bez obzira na trendove?

Bitna je inspiracija i  vrijeme, tada riječi teku, kao fluid u blage talase. Od 2014. godine ne koristim rimovanje. Rima mi stvara problem da napišem prave riječi, koje osjećam, koje mi šalje kosmička prašina. A ja dajem povratne informacije… Pravila su, čiste emocije (doživljaj), sa malo pjesničkih ukrasa, kao slobodan pjesnički izraz.    

Koja su tri osnovna pravila koja svako ko se bavi pisanom riječju mora da ispoštuje?

Formu, temu razvijenu kroz tri dijela (slično pismenom radu u školi). Poruka pjesme i stiha. Uživam u sirovom materijalu, rukopisu.. Lektorisanje je posao drugih. Stihovi moraju da imaju dušu i da se strogo ne “rame” formom.       

Šta svaka dama treba da učini za svoj izgled i koliko je on važan za Vašu profesiju?                 

Kada je u pitanju fizički izgled, smatram da je to dato od Boga. Odijevanje u skladu sa situacijom. Boja odjeće bi trebalo da bude prilagođena temi i okruženju-  bez nekih ogrtača koji odaju neku “ekscentrik poetesu”. Prikladno odijevanje odaje sigurnost.   

Koliko ste zadovoljni trojezičnom zbirkom “Pjesnička svitanja”?                          

Dopada mi se ideja i cio ovaj projekat vezan za trojezičnu zbirku  “Pjesnička svitanja.”   

Da li Vam je ranije objavljivana poezija na nekom od ova dva jezika? Šta Vas je posebno oduševilo u ovom projektu?

Jeste. U BIH- Avaz; Srbija- srpska antologija. Zbirku “Pjesnička svitanja”, želim da pročitam po drugi, treći put, kako bih donijela objektivan zakljičak, te utvrdila koja je bitna poruka ovog važnog projekta. Očekujem nastavak ovog projekta.

Činjenica da je zbirka trojezična ima osnova za multikulturalnost u svim oblastima života- življenja u Crnoj Gori.

Možete li napraviti paralelu između izdavačke industrije i tržišta, književnog ambijenta i podrške?

Ne postoji paralela jer se ne poštuje i ne vrjednuje knjževnost, tj.pisana riječ. Danas sa sve manje čitaju vrijedna, priznata književna djela… Na tržištu je konfuzija od plagijata u umjetnosti, književnosti..

Vaš savjet kao pjesnikinje bi glasio?

Više književnih večeri, promocija po društvenim mrežama. Dostupnost do pravih čitaoca pisane rijeći. Nisam pristalica da se po svaku cijeni odmah štampaju zbirke,  romani. Štamparije uzmu velike pare. A zbirke žive jednu ili dvije promocije i završe kod rođaka, prijatelja, koji ih i ne pročitaju. Pisanu riječ treba u kontinuitetu promovisati i prevoditi. To bi trebalo stalno ponavljati, tako duže živi poezija i pisana riječ uopšte.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content