Evropska centralna banka nastaviće da povećava kamatne stope, izjavio je član Savjeta guvernera ECB Martins Kazaks. Prema njegovim riječima „ta inflacija“ neprihvatljivo je visoka, u Letoniji viša od 20 odsto.
„Za borbu protiv inflacije potrebna nam je fiskalna politika i strukturna politika“, naveo je Kazaks, koji je i prvi čovjek centralne banke Letonije.
Kazaks je poznat kao „jastreb“ koji se zalaže za zaoštravanje monetarne politike ECB, tvrdeći da bi bilo bolnije pustiti da se inflacija nastavi.
„Monetarna politika je već od prošlog decembra postala restriktivnija. Najprije smo smanjivali programe podrške, a posljednjih mjeseci smo značajno povisili kamatne stope i nastavićemo da ih povećavamo kako ne bismo dozvolili da se inflacija učvrsti“, rekao je Kazaks.
Prosječna inflacija u Eurozoni u julu dostigla je rekordnih 8,9 odsto, a u 10 država eurozone inflacija je dvocifrena. To su Belgija, Estonija, Grčka, Španija, Kipar, Letonija, Litvanija, Holandija, Slovenija i Slovačka. Inflacija u junu bila je 8,6 procenata, prenosi bankar.me.
Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, eurozona je dostigla najviši nivo rizika od ulaska u recesiju još od novembra 2020. godine, a nestašica energenata prijeti da podstakne dalji rast inflacije, koja je u nekim zemljama dostigla najviše vrijednosti u poslednjih 40 godina.
Intenziviranje cjenovnih pritisaka navelo je ECB da u julu iznenadi ekonomiste povećanjem kamatne stope za 0,5 odsto, a predsjednica ECB Kristin Lagard rekla je tom prilikom da je važno pozabaviti se svakim znakom da se inflatorna očekivanja učvršćuju.
Zvaničnici evropskih centralnih banaka ocjenjuju da je još prerano o odlučivanju o veličini sljedećeg podizanja kamatne stope, a u svijetlu prijetnje od prekida dotoka ruske energije i straha od recesije, analitičari i trgovci smatraju da su smanjeni izgledi za nagla povećanja kamate u bliskoj budućnosti.
Kazaks je međutim ubrzo nakon odluke ECB da posle više od jedne decenije poveća kamatne stope za 0,5 odsto, nagovijestio da bi sljedeće povećanje u septembru takođe trebalo da bude značajno. On je u odgovoru na novinarsko pitanje da li se razmatra povećanje kamata za 0,75 odsto, kao u SAD, rekao da treba biti otvoren i za sve opcije.
Eurozona je suočena sa ekonomskim pritiskom posle snađnog oporavka od pandemije koji je naglo prekinut zbog poremećaja u lancima snabdijevanja i prijetnjama po bezbjednost uvoza energenata. Iz tog razloga ECB je dugo oklijevala da podigne kamatne stope uprkos ubrzanoj inflaciji.
