Tokom prethodne 2025. godine Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je tokom 2025. godine uložila 215 miliona eura u 18 projekata u Crnoj Gori.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori saopštio je taj podatak tokom
današnje prezentacije izvještaja Evropske banke za obnovu i razvoj o tranziciji, kao i njenim
aktivnostima i poslovanju u Crnoj Gori.
„Za nas je 2025. bila rekordna godina od otvaranja naše kancelarije u Crnoj Gori. Danas
prelazimo milijardu eura kumulativnih investicija ostvarenih od kada smo otvorili kancelariju u
godini. Posljednje tri godine je zabilježen stabilan rast naših investicija, te očekujemo da
se taj trend nastavi zbog potreba za ulaganje u infrastrukturu u zemlji, ali i zbog potreba vezanih
za pristup EU. U Crnoj Gori se fokusiramo na zelenu ekonomsku tranziciju, povezanost i jačanje
kompetitivnosti privatnog sektora,“ istakao je Zakaria.
Posebno je ukazao na ulaganja u dionicu Mataševo – Andrijevica kao nastavak autoputa Bar –
Boljare, razvoj željezničke infrastrukture i proširenje vjetroelektrane – Gvozd 2.
„Takođe smo nastavili rad na uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda. Očekujemo da će Vlada
uskoro objaviti sastav odbora za taj fond. Nadamo se da ćemo tim fondom otključati
finansiranje za mala, srednje i makro preduzeća u Crnoj Gori i to ona koja su rizičnija i imaju više
izazova,“ dodao je Zakaria.
U sklopu današnjeg događaja predstavljeni su i nalazi nezavisne evaluacije poslovanja Banke u
Crnoj Gori (2017-2024). Prezentaciju je upriličio Oskar Andruszkiewicz, pomoćnik direktora u
Odjeljenju za nezavisnu evaluaciju EBRD-a.
„Od 2017. do 2024. godine EBRD se obavezao da investira 772 eura po osobi u Crnoj Gori, te
kada po tom parametru rangiramo Crnu Goru na listi svih 38 zemalja u kojima EBRD investira,
vaša zemlja je na vrhu spiska. Zabilježen je i rapidan trend ozelenjavanja portfolija, pogotovo
zbog više ulaganja u velike projekte u energetici. Ipak postoje faktori koji usporavaju investicije
– česte promjene vlasti, gubitak tehničkog kadra, spori procesi donošenja odluka na nivou
države“ naveo je Andruszkiewicz.
EBRD je u Podgorici predstavio i svoj glavni Izvještaj o tranziciji za period 2025-2026, pod
nazivom „Hrabri stari svijet”.
Pregled Izvještaja o tranziciji je predstavio Alexander Plekhanov, direktor za tranzicioni uticaj i
globalnu ekonomiju.
Izvještaj o tranziciji 2025-2026. ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove
duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i šire. Analizira kako brzo
stareća društva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast,
tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja
novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podrške preduzetništvu.
Prema Izvještaju o tranziciji 2025-2026, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina
ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju
stanovništva, što povećava dugoročne fiskalne i pritiske na tržište rada. Očekuje se da će
starenje stanovništva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast širom Evrope.
„U ovom dijelu svijeta starenje će se desiti brže, nego u mnogim drugim dijelovima, prije nego
što dostignete veliki nivo prihoda. Starenje nacije će umanjiti ekonomski rast za 0,4 posto svake
godine. Postaje sve teže da se finansiraju zdravstveno osiguranje i penzije kako ljudi stare.
Zadatak je da transformišete svoju ekonomiju. Tri odgovora za rješavanje ovog problema su –
migracije, automatizacija i više rada,“ pojasnio je Plekhanov.
Ukazano je da bi proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja učešća žena i
starijih radnika, jačanja inovacija i korišćenja migracija, mogle ublažiti ove pritiske. Politički
sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve više oblikuje političke prioritete — često
dajući prednost penzijama i zdravstvenoj zaštiti u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije.
