Preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih devet mjeseci pokazuju da smo na uvoz hrane potrošili 560,27 miliona eura, što je 20,3 odsto više nego lani u istom periodu. Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je rast uvoza hrane za jednu petinu prozvod uticaja dva faktora, i to dominantno rasta broja stanovnika zbog dolaska i boravka stranaca i u manjem dijelu uticaja inflacije.
Nerezidenti
– Povećana je tražnja zbog nekih otprilike 100.000 nerezidenata u Crnoj Gori i u manjem dijelu uticaja inflacije. S obzirom da uvozne cijene nijesu toliko rasle koliko domaće, prednost dajem rastu tražnje i količini potrebne hrane da bi se prehranilo novih 100 hiljada stanovnika, što je otprilike između oko jedne petine stanovnika koji žive u Crnoj Gori, to je jedan novi grad u Crnoj Gori, to diže tražnju i zbog toga je veći uvoz – kazao je Drecun Pobjedi.
U prva tri kvartala na uvoz mesa smo potrošili 124,1 milion, povrća i voća 86,36 miliona, a žitarica i proizvoda od žitarica 78,11 miliona eura.
Sa druge strane u prvih devet mjeseci izvoz hrane iznosio je 31,76 miliona eura, što je 8,7 odsto više nego lani. U izvozu dominiraju meso i prerađevine sa 19,98 miliona eura i veći je 12,8 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih devet mjeseci bio vrijedan 6,46 miliona eura i smanjen je za 11,8 odsto.
– Zabrinjava slab porast izvoza hrane. Smatram da je na porast izvoza hrane uticala inflacija, jer sigurno nije u realnom iskazu izvoz hrane porastao u tom procentu – rekao je Drecun.
On smatra da treba uraditi reformu strategije ekonomskog razvoja Crne Gore, u prvom redu zbog supstitucije uvoza što bi, kako kaže, mogla ubrzo da da rezultate, s obzirom da bi narednih godina vrijednost uvezene hrane na godišnjem nivou mogla dostići milijardu eura.
– Ukoliko bi se određeni procenat uvoza supstituisao, to bi bio značajan podsticaj za crnogorsku privredu. Imamo potencijale i očekujem od nove vlade da se više posveti realnom sektoru – izjavio je Drecun i dodao da u prvom redu treba posvetiti pažnju poljoprivredi, koja može da bude nosilac razvoja i može da otvori nova radna mjesta i smanji spoljnotrgovinski deficit kroz supstituciju uvoza.
Poljoprivreda
– Uz adekvatnu strategiju razvoja poljoprivrede, za jedan čisti mandat vlade mogli bismo za milijardu i po do dvije povećati BDP u apsolutnom iznosu – tvrdi Drecun i predlaže agrobudžet za narednu godinu 250 do 300 miliona eura.
– I treba da tražimo strane investitore koji bi ulagali u naše poljoprivredne potencijale, jer imamo dobru klimu i zemlju, gdje su moguća i po tri roda godišnje određenih kultura – kazao je Drecun, ističući da imamo dovoljno prostora za plastenike i staklenike, te da energija nije skupa s obzirom na mogućnost valorizacije solarne energije
– Samo na proizvodnji mesa, uzgojem milion grla goveda bismo mogli da za šest do osam godina podignemo BDP za dvije i po milijarde eura – saopštio je Drecun.
On je ocijenio da pored ogromnog potencijala u stočarstvu postoji potencijal i u proizvodnji organske hrane naročito s obzirom na, kako je naveo, dobru strukturu zemljišta, koje je ,,relativno čisto“.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci, prema preliminarnim podacima Mostata, iznosila je 3,3 milijarde eura, što je 5,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Izvezena roba vrijedna je 493,4 miliona eura, što je 5,2 odsto manje u odnosu na uporedni period, dok je uvoz porastao 7,8 odsto na 2,8 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom pala dva odsto na 17,4 procenta.
Najviše smo izvezlo električne energije – za 184,7 miliona eura, što je porast od 36,9 odsto. Najviše smo uvezli mašina i vozila za ukupno 646,3 miliona eura, od čega 234,9 miliona eura za drumska vozila, što je porast od 47,7 odsto. Svega osam miliona je manji uvoz goriva i iznosi 242,5 miliona eura, što znači da je pao 7,3 odsto, kao posljedica nižih cijena. S. Popović
Prepolovljen izvoz aluminijuma
Izvoz aluminijuma je pao 54,5 odsto na 60,19 miliona eura u odnosu na devet mjeseci prošle godine, kad je iznosio 132,3 miliona eura.
Došlo je i do pada izvoza boksita za 27 odsto. Taj izvoz je u prvih devet mjeseci bio vrijedan 24 miliona eura, a lani u istom uporednom periodu 32,9 miliona.
