Rak dojke je veoma ozbiljno oboljenje i najčešće dijagnostikovana maligna bolest širom svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2020. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu i oko 685 000 umrlih od ove bolesti, uz velike geografske varijacije uočene između zemalja i svjetskih regija. Stope incidencije raka dojke najveće su u zemljama koje su prošle kroz ekonomsku tranziciju, ali i zemlje u tranziciji nose veliki udio smrtnih slučajeva od raka dojke, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, rak dojke ima dobru prognozu. Međutim, postoje značajne nejednakosti u preživljavanju žena nakon obolijevanja od raka dojke između razvijenih i manje razvijenih zemalja, kao i između različitih društvenih grupa unutar zemalja, koje su dijelom posledica smanjenog pristupa ranoj dijagnozi i pravovremenom završetku liječenja.
Prema podacima Registra malignih neoplazmi u Crnoj Gori za 2013. godinu – od ukupnog broja novoregistrovanih malignih tumora kod žena u Crnoj Gori, rak dojke je vodeća lokalizacija sa učešćem od 25,5 odsto svih maligniteta. Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 50 i 64 godine u kojoj je i učestalost ovog raka najveća – čineći više od jedne trećine malignih slučajeva (30,3 odsto).
Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2020. godinu, u Crnoj Gori dobna standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke bila je 72,3/100 000 žena, a umiranja 23,9/100 000 žena. Ovi podaci su zabrinjavajući jer je prikazana stopa mortaliteta jako visoka i znatno iznad Evropskog prosjeka kao i situacije u regionu. Broj oboljelih žena od raka dojke je iznosio 378, što je uslovilo da ovo oboljenje zauzme vodeću poziciju na rang listi obolijevanja, sa učešćem od 25,5 odsto svih maligniteta.
Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 50 i 64 godine u kojoj je i učestalost ovog karcinoma najveća – čineći više od jedne trećine malignih slučajeva (30,3 odsto).
