Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti slave danas najveći hrišćanski praznik Vaskrs.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve.
Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.
Običaj je da na stolu stoje ofarbana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
