Da li je kišno vrijeme dobar alibi da se i mi osjećamo loše?

Piše: Objavljeno: 19/08/2020

Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate  umorno, pospano, depresivno ili melanhonično kada pada kiša? Ukoliko kišni dani i sivi oblaci utiču na vaše raspoloženje – sasvim je sigurno da niste jedini na svijetu. Loše raspoloženje izazvano lošim vremenom je toliko uobičajeno da čak postoji i medicinski naziv za njega, poznat kao Sezonska depresija (ili Seasonal affective disorder (SAD)).

Prema nekim studijama, za loše raspoloženje u toku kišnih dana odgovorna su dva hormona: Serotonin i Melatonin.

Povezanost između promjene vremena i zdravlja ljudi zapazio je još Hipokrat. On je uočio da klimatske, tj. vremenske promjene, utiču pozitivno ili negativno na ljude, što zavisi od sredine u kojoj čovjek živi, njegovog prilagođavanja, psihofizičkog i zdravstvenog stanja, životne dobi. Sve to ukazuje na jedan multidisciplinarni pristup u razmatranju ove teme.

U periodu naglih vremenskih promena, nepogoda, vjetra, kiše, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona na koje naš organizam reaguje. Biometerolozi, koji se bave proučavanjem uticaja vremenskih promjena na zdravlje ljudi, kažu da tada funkcija hipotalamusa i hipofize može biti izmijenjana (lučenja hormona), tj. može dovesti do smanjenja količine adrenalina, što može prouzrokovati depresiju i povećanje količine serotonima, što može da dovede do glavobolje i migrene.

Promjenljiva proizvodnja epitalamina i melatonina u organizmu izaziva nesanicu. Nailaskom sumraka ili povećane oblačnosti, u epifizi se iz serotonina stvara melatonin, koji ima važnu ulogu u regulisanju dnevnog smjenjivanja ciklusa sna i budnog stanja. Nagla promjena vremena od vedrog i sunčanog do oblačnog utiče na nivo melatonina u organizmu, pa postajemo pospani, inertni, potišteni tokom dana kada je oblačno.

Istraživanja su pokazala da su za vrijeme kišnih dana mnogi ljudi skloniji unošenju viška kalorija i to zahvaljujući nedostatku sunca koji je zaslužan za proizvodnju vitamina D koji  proizvodi hormon leptin, a upravo on govori da je želudac pun ili nije pun.

Hrana i raspoloženje

Veza između hrane i raspoloženja je naučno istražena, neka hrana zaista može izmijeniti ”hemiju mozga”.

Crni i zeleni čaj

Smanjuju apetit i pomažu u gubitku tjelesne težine ubrzavajući sagorijevanje masti. Poboljšavaju mentalne funkcije, posebno koncentraciju i memoriju. Otklanjaju umor, i pospješuju budnost i raspoloženje.

Crna (tamna) čokolada

Čokolade sa preko 70% kakaa su tamne čokolade. One sadrže više antioksidanata nego mliječne jer su bogate flavonoidima koji joj daju gorak ukus. Stimulišu proizvodnju hormona sreće endorfina i spadaju u prirodan antidepresiv koji proizvodi osjećaj zadovoljstva.

Orasi

Orasi sadrže veći nivo omega-3 masnih kiselina, pa se ova namirnica povezuje sa boljim raspoloženjem i nižom stopom depresije. Šaka orašastih plodova dnevno velikom brzinom utiče na emocije i priprema organizam da bolje podnese stres.

Suncokretove sjemenke

Odličan su izvor folata i magnezijuma koji regulišu i podižu raspoloženje. Utiču na nervozu, anksioznost i nesanicu. Sjemenke suncokreta su i izvor tirozina, neesencijalne amino kiseline koja pojačava kognitivne funkcije.

Voće

Voće sadrži vitamin B i folate koji pomažu u stimulaciji amino-kiselina, koje proizvode serotonin. Voće tako pomaže u sprječavanju anksioznosti, stresa i bijesa. Podmladite se zahvaljujući djelotvornosti voća!

Mliječni proizvodi sa malo masti

Probiotik mlijeko, jogurt ili grčki jogurt su bogat izvor dopaminoma i norepinefrina, koji se nalazi u proteinima. Mliječni proizvodi sa malo mliječnih masti sadrže minerale kao što su magnezijum i cink i vitamine D i B. Švapski sir je pun amino-kiselina te, stoga, popravlja raspoloženje.

Spanać

Zajedno sa drugim zelenim povrćem, spanać sadrži dosta folne kiseline , poznate po tome što smanjuje umor i otklanja simptome depresije. Spanać sadrži i dosta magnezijuma, koji igra veoma važnu ulogu u održavanju optimalnog nivoa serotonina.

Med

Ova poslastica je svakako zdravija od šećera, a pored toga i popravlja raspoloženje. To je zbog toga što sadrži kemferol i kercetin, materije koje ublažavaju simptome depresije.

Kokos

Ovo tropsko voće sadrži visok nivo triglicerida koji će vam osigurati dobro raspoloženje. Pored toga, ove masti i pozitivno utiču na zdravlje mozga. Ipak, nije kokos zdrav u svakom obliku, poslastice i kokosovo mlijeko se baš ne preporučuju. Najazdraviji su svježi komadi kokosa.

Zato nemojte  brinuti oko trenutnog lošeg raspoloženja, već iskoristite vrijeme  za sebe, i uz šoljicu čaja i dobru knjigu dočekajte ljepši dan. I ne zaboravite: poslije kiše uvijek dođe sunce.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content