“Skoro četiri godine od prvog predloga koji smo pripremili i uputili prema Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava početkom 2020. godine zajedno sa još 16 organizacija, Skupština Crne Gore je 11. decembra 2023. godine usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika čime je ova zemlja dobila moderno i opsežno zakonodavno rješenje za podoblast zaštite životinja, u oblasti krivičnih djela protiv životne sredine i uređenja prostora, trenutno možda i najbolje od svih susjednih država osim Italije, čija su zakonodavstva iskorišćena za komparativnu analizu sa starim Krivičnim zakonikom koji u ovom dijelu nije mijenjan od svog donošenja” kazali su za naš portal iz Udruženja Korina.
Dodali su da je njihov stav kao predlagača bio da se u Crnoj Gori slučajevi mučenja i ubijanja životinja suprotno propisima dešavaju mnogo češće nego što je to zabilježeno i/ili prijavljeno.
“Razlog ovome može biti to što građani nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa postojećom legislativom ili su mišljenja da prijavljivanje neće dovesti do pronalaska i sankcionisanja krivca”, saopštili su iz ove organizacije.
Crna Gora 2023. godinu završava najuspješnije do sada kada je u pitanju krivično-zakonodavna oblast zaštite životinja
Međutim, čak i kada određeni slučaj bude prijavljen, dosadašnja praksa crnogorskog pravosuđa pokazala je da osnovna državna tužilaštva nerijetko primjenjuju institut odloženog krivičnog gonjenja, dok se osnovni sudovi u slučaju izricanja osuđujuće presude odlučuju na uslovne kazne, što potencijalno ohrabruje počinioce da se mnogo lakše odluče na trovanje, vješanje, pucanje ili borbe životinja, kao i na njihovo seksualno zlostavljanje (npr. zabilježena bestijalnost usred dana pored dječjeg igrališta u Nikšiću 2019. godine), kažu iz Korine.
“Rad pravosuđa jedne zemlje je od velike važnosti za cjelokupnu vladavinu prava. Trenutno životinje nisu aktivni subjekt prava. Sve što imaju je član 309 Krivičnog zakonika. Stav predlagača je bio da je u prethodnom periodu kroz praksu postalo jasno da sudije i tužioci ne uzimaju slučajeve protivpravnog mučenja i ubijanja životinja dovoljno ozbiljno. Iako je obaveza državnih tužilaca zaštita javnog interesa, a mučenje i ubijanje životinje suprotno propisima krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, postojala je potreba da se taj dio javnog interesa zaštiti, na način da se za predmetno krivično djelo uvedu strože kazne, te da se proširi opseg zaštite. U posljednje vrijeme je primijećen određeni napredak, na primjer u radu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću u pogledu istražnih radnji, kao što je češće izdavanje naredbi za obavljanje ekotoksikoloških analiza i izuzimanje snimaka sa videonadzora u slučajevima trovanja životinja na javnim površinama, naročito pasa”, zaključili su iz organizacije.
