Cijene nafte nijesu se u utorak značajnije mijenjale, balansirajući između strahovanja da bi podizanje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkih Državama (SAD) moglo zakočiti američku ekonomiju i naznaka oporavka u Kini.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 84,58 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 80,81 dolara.
U jutarnjoj trgovini, trgovce je ohrabrio podatak da je kineska ekonomija u prvom tromjesečju porasla 4,5 odsto, snažnije nego što se očekivalo, i da je prerada u rafinerijama u martu dostigla rekordan nivo, prenosi seebiz.
Podršku cijenama pružio je i slabiji dolar, zbog poboljšane kupovne moći kupaca s drugim valutama i naznake da bi Irak i Kurdistan mogli ponovo da pokrenu izvoz nafte preko turske luke Ceyhan, nakon gotovo trosedmične blokade.
Tokom dana raspoloženje je splasnulo i ponovo su prevladala strahovanja da bi ponovno podizanje kamatnih stopa u SAD-u, za četvrtinu procentnog poena u maju, kako se očekuje, moglo predstavljati teret ekonomskom rastu.
„Naredni korak mogao bi zavisiti od globalnog rasta i od toge hoće li ekonomija prebroditi najnoviju oluju, posebno u SAD-u, gdje bi strožije kreditiranje moglo značajno da utiče na rast do kraja godine”, objasnio je analitičar brokerske kuće OANDA, Craig Erlam.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u ponedjeljak cijena barela korpe nafte njenih članica pala 37 centi, na 86,43 dolara.
