Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 74 dolara, budući da je pad zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) potisnuo u drugi plan zabrinutost za ekonomski rast zbog najavljenog podizanja kamatnih stopa.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila viša 43 centa i iznosila je 74,46 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 48 centi višoj cijeni od 70,04 dolara, prenosi seebiz.
Tržišta je u srijedu podstakao podatak američke Vlade da su zalihe nafte u prošloj sedmici pale čak 9,6 miliona barela, znatno snažnije nego što su procijenili analitičari koje je anketirao Reuters.
“Još se ne može pouzdano procijeniti hoće li druga polovina ove godine donijeti dugo očekivani pad zaliha, a sada smo, iako u skromnijim razmjerima, vidjeli kako zalihe utiču na cijene nafte”, rekao je analitičar PVM-a Tamas Varga.
Ulagači ipak nijesu u potpunosti zaboravili na najavljeno podizanje kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.
Čelnici vodećih svjetskih centralnih banaka ponovili su da će morati dodatno da zaoštre monetarnu politiku kako bi ukrotili inflaciju, uvjereni i dalje da cijena tih poteza neće biti duboka recesija.
Predsjednik američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed), Jerome Powell, nije isključio mogućnost podizanja kamatnih stopa već na narednoj sjednici, a predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Christine Lagarde, potvrdila je da će u julu ponovo podići troškove zaduživanja u eurozoni.
Barijera za rast cijena nafte bio je dvocifreni pad dobiti industrijskih firmi u Kini, drugom najvećem potrošaču nafte u svijetu, zbog smanjene potražnje.
“Izgledi za jačanje potražnje za gorivima svedeni su na nulu, što ograničava rast cijena nafte, čak i u uslovima smanjene ponude”, rekao je Tetsu Emori iz Emori Fund Managementa.
Saudijska Arabija najavila je da će u julu dodatno smanjiti proizvodnju, za milion barela dnevno.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u srijedu barel korpe nafte njenih članica pojeftinio 77 centi na 74,38 dolara.
