Cijene nafte potonule su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima više od 1,5 odsto, jer investitori strahuju od usporavanja globalne ekonomije i posljedično manje potražnje za energentima, a na cijene je negativno uticao i rast kursa dolara.
Cijena Brent nafte na londonskom tržištu za isporuke u oktobru pala je u odnosu na petak 1,6 dolara ili 1,6 odsto, na 95,12 dolara za barel, prenosi seebiz.
Na američkom tržištu barelom WTI-ja za isporuke u septembru trgovalo se po 89,21 dolara, što je 1,56 dolara ili 1,7 odsto manje u odnosu na petak. Prema aktivnijim ugovorima za isporuke u oktobru, cijena barela pojeftinila je 1,52 dolara, na 88,92 dolara.
Nakon što su se prošle sedmice spustile otprilike 1,5 odsto, cijene nafte oslabile su tako i na početku ove sedmice usljed jačanja kursa dolara i zabrinutosti za potražnju.
“Rast zabrinutosti zbog usporavanja globalne ekonomije podstakao je pad cijena na naftnim tržištima, a tome je doprinio i viši kurs dolara”, rekao je Tatsufumi Okoshi iz Nomura Securitiesa.
Jači kurs dolara, naime, čini naftu skupljom za kupce u drugim valutama.
Dolarov indeks, koji mjeri kretanje kursa američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao je u ponedjeljak najviši nivo u zadnjih pet sedmica, nakon što je predsjednik podružnice američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) u Richmondu, Thomas Barkin poručio da su Fedovi zvaničnici skloni bržem povećanju kamatnih stopa.
Ulagači će s velikom pažnjom pratiti izjave predsjednika Feda Jeromea Powella u petak na redovnoj godišnjoj konferenciji Fed-a u Jackson Holeu.
Cijene nafte pritiska i zabrinutost zbog usporavanja potražnje za gorivom u najvećem svjetskom uvozniku nafte Kini, što je djelimično izazvano energetskom krizom na jugozapadu zemlje, izazvanu toplotnim talasom.
Zbog krize će se u provinciji Sečuan do 25. avgusta industrijskim potrošačima produžiti ograničenja korištenja električne energije, dok se zemlja nosi sa sve manjom proizvodnjom struje iz hidrocentrala i porastom potražnje za električnom energijom u domaćinstvima.
Tržište su zabrinuli i najnoviji potezi kineske centralne banke, koja je u ponedjeljak snizila referentnu kamatnu stopu u nastojanju da oživi privredu pritisnutu nekretninskom krizom i novim slučajevima covida.
