Cijene nafte pale su u četvrtak ispod 81 dolara, budući da su naznake slabije kineske potražnje potisnule u drugi plan oštar pad zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) na vrhuncu ljetne sezone putovanja.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 91 cent nego na prethodnom zatvaranju trgovine i iznosila je 80,8 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu, gdje se njime trgovalo po 76,74 dolara.
Trgovci su proteklih dana pokušavali da “opipaju puls” potražnji u SAD-u i Kini, najvećem svjetskom potrošaču i najvećem uvozniku.
Pred kraj trgovine ohrabrio ih je snažan pad američkih zaliha nafte u prošloj sedmici, za 3,7 miliona barela. Još su oštrije pale zalihe benzina, za 5,6 miliona barela, nagovještavajući zamah potražnje na vrhuncu ljetne sezone putovanja.
U četvrtak, fokus se preusmjerio na podatke kineske Vlade, koji su pokazali da su uvoz nafte i tempo prerade u ovoj godini posustali, odražavajući slabiju potražnju za gorivom u uslovima sporijeg ekonomskog rasta.
Kineski uvoz goriva pao je u prvoj polovini godine 11 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazali su u subotu podaci carinske uprave. Uz slabiju potražnju, pad odražava i skok u ovoj godini, podstaknut nastojanjima nezavisnih rafinerija da iskoriste povoljne cijene nafte pomiješane s ruskim barelima.
“Uprkos padu američkih zaliha nafte i benzina, investitori su ponovo bili na oprezu zbog slabljenja kineske potražnje”, rekao je Hiroyuki Kikukawa iz NS Tradinga, u vlasništvu Nissan Securitiesa.
Značajniji pad cijena zakočili su šumski požari u kanadskim pokrajinama Britanskoj Kolumbiji i Alberti, uključujući i ključni proizvodni centar Fort McMurray.
Ulagače je ohrabrio i stabilan rast američke ekonomije u drugom tromjesečju, 3,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. U prva tri ovogodišnja mjeseca aktivnost je porasla 2,9 odsto. Tromjesečno poređenje pokazuje izrazitije ubrzanje, uz stopu rasta od 0,7 odsto, gotovo dvostruko višu nego u periodu od januara do marta.
Inflacija je u junu oslabila na tri odsto. Na godišnjem nivou cijene su pale prvi puta od početka pandemije, što znači da bi centralna banka već u septembru mogla sniziti troškove zaduživanja.
Niže kamatne stope bile bi podsticaj ekonomskom rastu, što bi značilo i snažniju potražnju za energentima.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u srijedu barel korpe nafte njenih članica pojeftinio 74 centa na 81,45 dolara.
