Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 91 dolara, jer je zabrinutost u vezi sa snabdijevanjem potisnula u drugi plan prognoze slabije potražnje i jači dolar uoči potencijalno značajnog podizanja američkih kamatnih stopa.
Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu je nakon podna pala 2,72 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 91,38 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 1,63 dolara nižoj cijeni, od 86,85 dolara, piše SEEbiz.
Trgovci su se fokusirali na procjenu Međunarodne agencije za energiju (IEA) da će potražnja za naftom stagnirati u četvrtom tromjesečju zbog sve izrazitijeg ekonomskog usporavanja i posustajanja aktivnosti u Kini, pod pritiskom strogih mjera suzbijanja covida.
Barijeru cijenama predstavljao je jaki dolar, podržan očekivanjima da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) naredne sedmice ponovo značajno podići ključne kamatne stope, možda i za jedan procentni poena, kako bi zaustavila jačanje inflacije. Jači dolar slabi kupovnu moć kupaca s drugim valutama.
“Kretanje cijena na naftnim tržištima trenutno diktira puno činioca, među kojima se posebno ističe ekonomska neizvjesnost, a potencijalni je nepovoljni faktor i jači dolar”, rekao je Craig Erlam iz OANDA-e.
Zabrinutost za potražnju potisnula je u drugi plan strahove da obnovljeni sukob između Jermenije i važnog naftnog proizvođača Azerbajdžana najavljuje novu prijetnju snabdijevanju, nakon najava cjenovnog limita za rusku naftu i zastoja pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Visoki jermenski zvaničnik stišao je strahove, izjavivši u srijedu da je postignut dogovor o primirju.
Zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) porasle su u prošloj sedmici za 2,4 miliona barela, podstaknute prodajom nafte iz strateških rezervi u okviru programa koji bi trebalo da se završi narednog mjeseca.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) je u odvojenom izvještaju objavila da je cijena barela korpe nafte njenih članica u srijedu pala 79 centi na 97,66 dolara.
