Cijene nafte prošle sedmice nijesu znatnije oscilirale, dok su trgovci procjenjivali kako bi se u narednom periodu mogla kretati potražnja, a kako ponuda ‘crnog zlata’.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice porasla 0,1 odsto, na 85,43 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,5 odsto, na 80,63 dolara.
Polovinom prošle sedmice cijene su pale jer je trgovce razočarala procjena da bi zbog povišene inflacije američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) mogla sniziti kamatne stope tek u drugoj polovini godine, dok se do tada očekivalo da će to učiniti u junu, prenosi SEEbiz.
A to znači da bi rast najveće svjetske ekonomije mogao dodatno usporiti prije nego što ga Fed počne podržavati, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom.
U četvrtak su se, ipak, cijene stabilizovale jer je objavljeno da su zalihe u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prošle sedmice pale, što je ublažilo bojazni od slabosti potražnje.
“Čini se da i dalje dominira mantra onih koji spekulišu s rastom cijena, s obzirom na novi neočekivani pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošloj sedmici. Tržišni učesnici istovremeno u cijene uključuju rizik od novih poremećaja u snabdjevanju na rusko-ukrajinskom frontu“, kazao je Yeap Jun Rong iz firme IG.
Trgovci, naime, procjenjuju da bi ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije mogli ograničiti snabdjevanje. Do sada su blokirali sedam odsto ruskih rafinerijskih kapaciteta ili oko 370,5 hiljada barela dnevno, prema Reutersovim procjenama.
