Poslanici su juče završili raspravu o izvještajima Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) i Komisije za zaštitu prava u javnim nabavkama za prošlu godinu, ali se o njima još nijesu izjašnjavali.
Saglasni su bili i poslanici i predstavnici AZK da je ovoj agenciji potrebna nezavisnost, imajući u vidu da se finansira iz budžeta, te da nema nadležnosti da kažnjava u slučaju kršenja zakona. To bi, kako se čulo, trebalo da bude predviđeno izmjenom zakona koji je u pripremi.
AZK je prošle godine u budžet od svojih poslova uplatila milion eura, a njima je budžetom opredijeljeno 657 hiljada eura, piše Pobjeda.
Cijene
Dejan Đurović (NSD) je ukazao da je Hrvatska narodna banka utvrdila da su trgovački lanci uticali na rast inflacije, dok je kod nas za to CBCG okrivila globalna kretanja. Đurović tvrdi da dva trgovačka lanca koriste dominantan položaj i narušavaju ekonomski sistem i standard građana. Predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović je kazao da su pokrenuli izradu sektorske analize, ali da ne mogu regulisati cijene i marže, već eventualno pronaći povredu konkurencije.
-To su sve mini istrage koje vodimo, nalik sudskim postupcima i da bi se nešto takvo utvrdilo, mora postojati valjani dokaz. Ono što su usmeni dogovori, ne možemo izvesti konkretan dokaz, nije jednostavno doći do takvog rješenja – kazao je Damjanović.
Na Đurovićeve navode da je prilikom prodaje Porto Montenegra država zakinuta za porez na dobit, Damjanović je kazao da o tome nema saznanja i pozvao ga da prijavi ukoliko sumnja na nezakonitu državnu pomoć.
U vezi odluke koja se čeka četiri godine oko opraštanja 5,6 miliona eura komunalija Porto Montenegru, Damjanović je kazao da je postupak pri kraju, ali da se do okončanja mora suzdržati od komentara, jer se još ne može naslutiti kakvo bi mišljenje moglo biti. Isti je slučaj sa Institutom Igalo i plaćanju duga Jugobanci, a Damjanović je kazao da je jedino zakonsko rješenje bila priprema plana za restrukturiranje, gdje je Institut mogao primiti urgentnu pomoć, uz pripremu plana u roku od pola godine.
– Taj plan se može raditi jednom u deset godina, kao što je bilo u Montenegro erlajnzu 2012, a u državnoj pomoći se ne cijene iznosi, već principi. Ono što smo čuli iz medija jeste da je u Institutu prekomjeran broj zaposlenih i da se preduzećem upravljalo neodgovorno – kazao je Damjanović.
Nikola Milović (DPS) je kazao da je 42. Vlada ugasila Montengro erlajnz jer je rečeno da je riječ o nedovoljenoj državnoj pomoći, a da je Vlada kazala da će stvoriti novu kompaniju koja neće imati gubitak.
-Danas imamo kompaniju To Montengro koja je u gubicima, napuštaju je zaposleni. Izgubili smo avio-dostupnost. To je pogrešna odluka koja je doprinijela tome da danas imamo ovakvu situaciju. Danas smo prinuđeni da idemo u Tiranu da bi otišli negdje u svijet. To su pogrešne i brze odluke bez detaljne analize – kazao je Milović.
Damjanović je podsjetio da su u vezi Željezare iscrpili sve institucionalne kapacitete i ovlašćenja da upozore EPCG da ne sprovode kupovinu prije njihovog mišljenja, imajući u vidu da je eventualna državna pomoć u oblasti čelika posebno problematična, ali da su oni to uradili na svoju ruku. Dokumentacija je prikupljena, a odluka se očekuje uskoro.
Tenderi
Razmatranje izvještaja Komisije za zaštitu prava u javnim nabavkama bio je povod za raspravu između Mihaila Anđušića (DPS) i Nikole Rovčanina (Demokrate) u vezi spornog tendera EPCG u vezi izbora revizora. Anđušić je ukazao da je na tom tenderu izabrana drugorangirana kompanija koja je imala visočiju cijenu i lošije reference. Rovčanin to objašnjava kolizijom zakona o privrednim društvima i o javnim nabavkama, imajući u vidu da je prvim predviđeno da skupština akcionara bira revizora, ali da je istovremeno kompanija obveznik javnih nabavki. Kazao je da je Vlada, imajući u vidu da na skupštini ima svog predstavnika, glasala da se za revizora izabere drugorangirana kompanija.
– Da smo mi zanemarili skupštinu akcionara i izabrali prvoplasiranog, CRPS ne bi mogao da sprovede odluku, jer zakon propisuje da vlasnik bira revizora. Tu se postupak po javnim nabavkama nije mogao završiti. Nakon takve odluke skupštine, komisija je kasnila pet mjeseci sa odlukom o žalbi, a mi smo morali da zaključimo ugovor sa revizorom, jer možete zamisliti posljedice po sistem kao EPCG da nema revizora – kazao je Rovčanin koji je donedavno bio direktor EPCG, dodajući da im je iz Ministarstva ekonomije rečeno da primat ima Zakon o privrednim društvima.
Anđušić je kazao da je ovo klasični primjer korupcije, pitajući se koja je bila logika Vlade.
– Neko je odabrao ponuđača koji je bio skuplji i ima lošiji kvalitet. Ovdje se radi o interesu Vlade Dritana Abazovića. Shvatam da je najmanje bila vaša odgovornost, ali je odluka kontroverzna. Pozivam tužilaštvo da se što prije izjasni oko ovoga – kazao je Anđušić.
Zamjenica predsjednika Komisije Jelica Bošković je kazala da je komisija tri puta ukidala odluke EPCG, prvi put o izboru ponude, a druga dva puta kada je poništila javnu nabavku tvrdeći da je obezbijeđena kroz odluku Skupštine akcionara.
