Predstavnici šest ekonomija sa Zapadnog Balkana su, danas u Hamburgu, podržali Hamburšku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, čime su još jednom potvrdili svoju posvećenost Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na sastanku koji je organizovao Savjet za regionalnu saradnju (RCC) u saradnji sa Federalnim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke i uz podršku Evropske komisije.
“Naša srca su ispunjena tugom zbog potresnih slika koje dolaze iz Bosne i Hercegovine – izgubljenih dragocjenih života i teško oštećene ključne infrastrukture – koje evociraju sjećanja na velike poplave 2014. godine. Tragedije ove vrste mogu nas baciti u očaj ili navesti da se pokrenemo s još većom odlučnošću kako bismo zaštitili ljude i naše domove. Ključni ekološki problemi koji muče naše građane su zagađenje vazduha (57%), zagađenje vode (43%), zagađenje tla (38%), a zatim i neadekvatno upravljanje otpadom (37%). Zelena agenda za Zapadni Balkan, usvojena prije 3 godine, može istinski doprinijeti smanjenju zagađenja i emisija ugljendioksida te ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva klimatske neutralnosti. Klimatska kriza ne jenjava i predstavlja veliki izazov koji zahtijeva ambiciozniji pristup i veća ulaganja. Moramo se bolje pripremiti za klimatske promjene, zaštititi i obnoviti našu biološku raznolikost, te istovremeno dekarbonizovati i industrijalizovati. Održiv i inkluzivan rast kojim se na prvo mjesto stavljaju ljudi, priroda i klima mora biti putokaz za sve naše aktivnosti,” rekla je, tokom sastanka, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.
Pored uspostavljanja Ministarskog sastanka o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koji će se od sada održavati na godišnjem nivou, Hamburška deklaracija o Zelenoj agendi Zapadnog Balkana ističe nekoliko ključnih inicijativa, uključujući pokretanje revizije Akcionog plana za sprovođenje Zelene agende Zapadnog Balkana, finaliziranje „Regionalnog Akcionog plana za prevenciju zagađenja plastikom, uključujući i morski otpad“ te Mape puta za prilagođavanje klimatskim promjenama u šest ekonomija Zapadnog Balkana, izradu Strateškog plana za bioraznolikost Zapadnog Balkana do 2030. godine i uspostavljanje postupaka monitoringa, izvještavanja, verifikacije i akreditacije (MRVA) emisija.
Deklaracija će biti dio zaključaka predsjedavajućih Samita Berlinskog procesa za 2024. godinu koji će se održati 14. oktobra u Berlinu.
Njemačka ministarka za ekonomsku saradnju i razvoj, Svenja Schulze, naglasila je da se održivi razvoj Evrope oslanja na snažnu regionalnu saradnju i trenutni politički impuls Berlinskog procesa, pohvalivši posvećenost i napredak koji je Zapadni Balkan ostvario ka zajedničkim ciljevima održivosti.
Primarni cilj ovog prvog Godišnjeg ministarskog sastanka o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan bio je da se razmotri napredak koji je postignut u sprovođenju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan u svih sedam komponenti te da se pruže strateške smjernice za buduća nastojanja. Kroz interaktivne diskusije i dijaloge, učesnici su identifikovali područja uspjeha, izazove i prilike i dogovorili mjere za ubrzanje napretka ka zajedničkim ekološkim ciljevima.
Savjetnik Evropske komisije za Zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji za proširenje i susjedsku politiku, Vojceh Kovalski, naglasio je uzajamnu zavisnost zelene tranzicije Evropske unije i Zapadnog Balkana, ističući suštinsku ulogu privatnog sektora u postizanju ciljeva Zelene agende, te izrazio zahvalnost Savjetu za regionalnu saradnju i svim regionalnim partnerima na njihovoj predanosti održivom razvoju kao zajedničkom prioritetu.
Ministarski sastanak o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koji se ove godine prvi put održava u okviru Berlinskog procesa, ključna je platforma za unapređenje ekološke održivosti i otpornosti na klimatske promjene u regionu. U skladu sa Deklaracijom iz Sofije, ovaj sastanak ujedinjuje zainteresovane strane s ciljem razmatranja ostvarenog napretka, rješavanja izazova i planiranja budućih aktivnosti.
