Porast rodno zasnovanog govora mržnje i nasija nad ženama u online i javnom prostoru, uz jačanje retrogradnih procesa, pokazuju da je borba za rodnu ravnopravnost potrebnija nego ikada ranije. Dodatno, činjenica da će svaka treća žena tokom svog života doživjeti neku formu fizičkog ili seksualnog nasilja, pokazuje da je za odgovor na nasilje neophodna sinergija svih društvenih aktera.
To je poručeno tokom prvog događaja u okviru „Razgovora o rodnoj ravnopravnosti“, kojima UNDP u Crnoj Gori ove godine obilježava u okviru globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja and ženama“, poše Pobjeda.
Razgovori o investicijama u prevenciju rodno zasnovanog nasilja okupili su predstavnike i predstavnice Vlade Crne Gore, akademske zajednice, medija, nevladinih organizacija, diplomatskog kora, aktiviste i aktivistkinje za ljudska prava i osvijetlili različite manifestacije retrogradnih procesa na globalnom nivou koji se prelivaju i na Crnu Goru.
Na početku diskusije je istaknuto da javni diskurs u crnogorskom društvu odražava ukorijenjene patrijarhalne vrijednosti kroz normalizaciju rodnih stereotipa, dok su očekivanja o „muškom i „ženskom“ ponašanju čvrsto utemeljena u jeziku, ograničavajući slobodu izražavanja i djelovanja pojedinaca. Rodni stereotipi otvaraju put seksizmu u ličnoj i profesionalnoj sferi, te državni organi moraju biti osjetljivi na slučajeve stereotipizacije, degradiranja, dehumanizacije i omolovažavanja žena kojima se stvaraju ozbiljne prepreke za primjenu ljudskih prava.
U tom smislu, istaknuta je ključna uloga koju mediji imaju u oblikovanju društvenih stavova i percepcija, njihova odgovornost za širenje govora mržnje, ali i potencijal da budu snažan instrument u suzbijanju ovih pojava.
Poručeno je da svi oblici nasilja, od manje vidljivih do očiglednih, proizlaze iz istog izvora – neravnopravnog pristupa moći i resursima među ženama i muškarcima, što je u fokusu ovogodišnje kampanje „Investiranje u prevenciju rodno zasnovanog nasilja“. Ova nejednakost jeste najuporniji obrazac neravnopravnosti koji i dan danas živimo i koji vuče svoje porijeklo iz tradicije i odolijeva pokušajima da na njega utičemo.
Panelisti i aktivisti i aktivistkinje za ljudska prava su se osvrnuli i na veoma suptilnu manifestaciju nasilja nad ženama koja se nametnula kroz savremeni fenomen konzumerizma društvenih mreža. Lažni standardi ljepote i toksična muškost na društvenim mrežama često produbljuju rodnu neravnopravnost, pa je stvaranje sigurnijeg virtuelnog prostora ključno za podršku jednakosti, poštovanju i slobodi izražavanja za sve. Iskustvo Republike Češke pokazalo je da je neophodno uključivanje muškaraca u ove procese, jer dostiranje rodne ravnopravnosti nije moguće bez učešća i žena i muškaraca.
Važna tema bila je i uloga žena u izgradnji zajednica koje podstiču dijalog, pomirenje i saradnju, uz isticanje važnosti ravnopravnog uključivanja žena u procese mira. Njihovo ravnopravno uključivanje u ove procese ključno je za stvaranje održivih politika i strategija koje doprinose smanjenju nasilja u društvu.
Zaključeno je da je investiranje ne samo u odgovor na nasilje, već i u prevenciju rodno zasnovanog nasilja, ključno kao dugoročna strategija.
Razgovori o rodnoj ravnopravnosti kreirali su platformu za osvjetljavanje svih uglova rodno zasnovanog nasilja. ojom se mijenja svijest i na osnovu koje se dugoročno doprinosi zaustavljanju rodno zasnovanog nasilja.
Na događaju su učestvovali: Aneta Spaić, dekanica Pravnog fakulteta, Olivera Komar, profesorka Fakulteta političkih nauka, Jovana Radifković, načelnica Direkcije za rodno zasnovano nasilje, Balša Lubarda, direktor istraživanja u Institutu Damar, Vera Damjanović, trenerica za rodnu ravnopravnost, Naida Nišić, ministarka rada i socijalnog staranja, Karl Miler, ambasador Austrije u Crnoj Gori, EkaterinaPaniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Duška Pejović, novinarka RTCG-a, Marko Savić, istraživač, Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti, Milica Nikolić iz Uprave za ljudske resurse, Aida Petrović i Biljana Zeković, aktivistkinje za prava žena, Sofija Kirsanov, omladinska aktivistkinja, Danilo Marunović, reditelj i aktivista za ljudska prava i Marija Blagojević, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost UNDP-a.
Razgovore o rodnoj ravnopravnosti nastavljamo 30. novembra, događajem koji je posvećen nasilju nad ženama s invaliditetom, s fokusom na strukturalne prepreke.
