Univerzal kapital, Crnogorska komercijalna (CKB) i Zapad banka obavijestile su Centralnu banku (CBCG) da će od septembra i oktobra povećati iznose naknada koje naplaćuju građanima za usluge nacionalnog platnog prometa, potvrđeno je Pobjedi u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Banke su obavezne da klijente informišu o promjeni visine tarifa koje naplaćuju najmanje dva mjeseca ranije, dok treba da ih dostave CBCG tri dana od utvrđivanja.
U CBCG kažu da su domaće banke, usljed usporavanja kreditne aktivnosti uzrokovane pandemijom, posljednje dvije godine pad prihoda od kreditnog poslovanja i naknada i provizija vezanih za obradu kredita, supstituisale rastom prihoda od naknada za vođenje računa i platnog prometa, kao i prihodima od kartičnog i bankomatskog poslovanja.
– Najveći dio izmjena u naknadama se odnosi na poslove nacionalnog platnog prometa za fizička lica. Takođe, kovid-19 je inicirao da banke ubrzano investiraju u pružanje elektronskih usluga povezanih sa računom, koje dovode do povećanja naknada – ukazali su iz CBCG, ističući da crnogorski sistem karakteriše velika nesrazmjera u dinamici i pokrivenosti povećanja naknada.
– Postoje banke koje u protekle dvije godine nijesu nijednom povećavale naknade, ali i one koje su uvećanja naknada po različitim osnovama vršile pet puta. U svakom slučaju, CBCG nadzire da li se banke pridržavaju odredbi ugovora zaključenih s korisnicima platnih usluga, kao i da li posluju u skladu s propisima – rekli su iz CBGC.
Koliko su banke povećale naknade u posljednje dvije godine, u CBCG kažu da je teško izračunati jer nije jednostavno uraditi uporednu analizu budući da na tržištu ima više od 200 naknada, koje su kod banaka različito segmentirane i sa različitom terminologijom. Teško je, kako dodaju, procijeniti i neto efekat povećanja svake naknade posebno na prihod banaka.
– Uočljivo je da su prihodi od naknada u 2021. godini (92,96 miliona eura), oporavljeni u odnosu na 2019. godinu (92,363 miliona eura) i da je učešće prihoda od naknada i provizija u ukupnim prihodima banaka posljednjih godina na nivou od oko 33 odsto. Ove godine, u prvih šest mjeseci, sistem bilježi prihode od naknada i provizija na nivou od 52,8 miliona eura, što je rast od 12,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine – precizirali su iz CBCG.
Na pitanje šta će kao regulator uraditi u pogledu zaštite standarda građana, iz CBCG su odgovorili da ne mogu uticati na komercijalne uslove banaka, osim u slučaju tržišnog poremećaja koji bi doveo do materijalnog uticaja na finansijsku stabilnost.
– Iako su neke centralne banke u regionu krenule sa ograničavanjem naknada, treba znati da takvo postupanje nije u skladu sa međunarodnim standardima mandata centralnih banaka, dok su međunarodne finansijske institucije eksplicitne da takve aktivnosti nijesu krakteristične za rad centralnih banaka i da se od njih treba uzdržati – naveli su iz CBCG, dodajući da je trend rasta naknada banaka na tržištu EU privukao pažnju Evropske bankarske regulatorne agencije (EBA), koja ih sada analizira.
– Ukoliko EBA utvrdi da rast naknada nije opravdan, odnosno praćen realnim rastom troškova, može se očekivati da će EBA izaći sa regulativom kojom bi se pod strožu kontrolu stavile naknade koje banke naplaćuju klijentima, možda čak i ograničile. CBCG, koja nastoji da implemenira sve ključne preporuke i regulative EBA, u tom slučaju pratila bi regulativu ove institucije – istakli su iz CBCG.
Vrhovna monetarna institucija će 1. januara naredne godine početi primjenu Zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanje računa za plaćanje potrošača i računa za plaćanje sa osnovnim uslugama. Ovim zakonom će se, kako očekuju, unaprijediti transparentnost i uporedivost naknada za usluge povezane sa računom za plaćanje potrošača, obezbijediti bolja informisanost i veća zaštita potrošača.
– Dobro informisan korisnik može da napravi procjenu i eventualno promijeni pružaoca platne usluge, te pređe kod onog sa nižom naknadom – zaključili su iz CBCG.
