Fondacija Banka hrane upozorila je da se Crna Gora se uočava sa trendom rasta broje gladnih, a posebno djece.
U Fondaciji su, povodom Svjetskog dana borbe protiv gladi, kazali da je u zemljama Evropske unije prošle godine 95 miliona i 400 hiljada ljudi, odnosno skoro 22 odsto stanovništva, bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
– Država mora raditi na strateškom razvoju kojim će se napravila održive sisteme za prehranu ljudi. Zbog neadekvatne ishrane u dječijem periodu, pothranjenosti, skrivena glad i pretjerana težina prijeti opstanku, rastu i razvoju miliona djece u svijetu – navedeno je u saopštenju Banke hrane.
Napominju da u Crnoj Gori još ne postoji besplatan obrok u školi za socijalno ugroženu djecu, te da materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, što dovodi do toga da su neki od najugroženijih članova društva, isključeni iz socijalne zaštite, piše Pobjeda.
– Djeca koja žive u nemaštini, nemaju dječiji dodatak koji prati njihove razvojne potrebe. Nedostaju nam i servisi podrške kako bi ova djeca imala šanse za normalan rast, razvoj i ostvarenje svojih potencijala – ističe se u saopštenju.
Socijalne stanovi i socijalne penzije Banka hrane pominje kao veoma važan segment socijalne politike više od deceniju.
– Borba protiv siromaštva počinje ulaganjem u djecu a kako kod nas, svako treće dijete siromašno za očekivati je da imamo adekvatan sistemski odgovor. Ključno je zapošljavanje roditelja i zaštita porodice. Negativan prirodni priraštaj, napuštanje većinski mladih iz Crne Gore, nije donio sistemski odgovor države – navedeno je u saopštenju.
U Banci hrane naglašavaju da ne smijemo zaboraviti bolesne i stare “jer među njima ima mnogo gladnih i siromašnih”.
– Proširenje pozitivne liste lijekova za socijalno ugrožene i osnivanje fonda za liječenje, ne smije ostati samo marketing pred izbore – dodaje se u saopštenju.
Iako se broj gladnih u svijetu povećava, trećina hrane proizvedene na svijetu se izgubi ili baci. U Evropskoj uniji svake godine izgubi se li baci oko 87,8 miliona tona hrane.
Crna Gora, podsjećaju u Banci hrane, nema zakonom definisane mjere protiv bacanja hrane.
– Samo za ono što bacimo u vidu hljeba i peciva, potrebno je oko sto šlepera brašna – naglašeno je u saopštenju.
U Fondaciji kažu da su se sve države EU obavezale da će prepoloviti količinu bačene hrane.
– Rasipanje hrane nije samo etičko pitanje i ekonomsko pitanje, jer je to ujedno i bačen novac, već je i pitanje životne sredine. Otpad od hrane proizvodi oko sedam odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte, a proizvodnja hrane ujedno crpi sve prirodne resurse. Doniranje hrane je jedan od načina koji će umanjiti broj gladnih , količinu bačene hrane, ali je i svaki spašeni obrok manje otpada koji šteti jedinoj planeti koju imamo – poručuju u Banci hrane.
Vrijeme je, navode, za podsticanje poljoprivredne proizvodnje kako bismo osigurali prehrambeni suverenitet u našoj državi i bili manje zavisno tržište.
– Problem siromaštva je višedimenzionalam i mora se sistemski rješavati kroz međusektorsku saradnju svih aktera – zaključuju u Banci hrane.
