U Podgorici je danas počeo Balkan Integration Forum 2025, dvodnevni skup koji 27. i 28. novembra u hotelu Ramada okuplja visoke zvaničnike, predstavnike institucija EU, eksperte i poslovnu zajednicu iz regiona i Evrope. Prvog dana Foruma održana je i uvodna „Noćna sesija“ sesija posvećena preduzetništvu i prevazilaženju političkih prepreka u poslovanju na Zapadnom Balkanu.
Predsjednik Upravnog odbora kompanije „Tikveš“, Svetozar Janevski, je poručio da je za razvoj regiona ključno stvaranje uslova u kojima ljudi žele da ostanu i grade svoju budućnost.
„Moramo stvarati projekte koji ljudima daju kvalitet života i razlog da ostanu u svojoj zemlji. Ključ je u razvoju ljudskih potencijala i stvaranju okruženja u kojem oni mogu napredovati”, smatra on.
Prema njegovom mišljenju, napredak je moguć jedino uz odlučnu podršku Evropske unije i jasne standarde koji podstiču kompanije da rastu.
„Ako želimo istinsku saradnju na Balkanu, potrebna nam je progresivna i jasna akcija EU, kako bismo stvorili uslove za rast, razvoj i ostanak mladih.“
Foto: Mediabiro
Janevski je dodatno istakao da regionalna saradnja zavisi i od razumijevanja mentaliteta Balkana i načina na koji ljudi međusobno komuniciraju
„Kooperacija i inicijative postoje, ali nisu dovoljne. Moramo priznati da smo emotivni, egocentrični i često frustrirani – i ako smo takvi, moramo naučiti da pregovaramo jedni s drugima”, poručio je on.
Orlin Karev, CEO kompanije Electrawinds za Bugarsku i Rumuniju, istakao je da energetski sektor, iako tradicionalno konzervativan i inertan, mora ubrzano da se prilagođava novim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije.
„Energetski sektor je dugo bio vrlo rigidan i spor, ali danas mora biti jedan od najdinamičnijih sektora, sa fokusom na nove tehnologije, obnovljive izvore i efikasno korišćenje energetskih kapaciteta”, kazao je on.
Kako je naveo, najveći izazov za investicije u regionu predstavljaju neusklađenost lokalnih i evropskih regulacija, politička nesigurnost i prepreke u implementaciji projekata.
„U mnogim balkanskim zemljama, uključujući Bugarsku, imamo ogroman solarni potencijal, ali administrativni i regulatorni problemi često onemogućavaju realizaciju projekata. Potrebna je stabilnost i jasni pravilnici da bi se stimulisale investicije i iskoristili prirodni resursi naših zemalja”, istakao je on.
Amel Kovačević, CEO kompanije BH Telekoma, istakao je kompleksnost balkanskog konteksta i izazove s kojima se region suočava, od depopulacije i političke nestabilnosti do infrastrukturnih i tehnoloških problema.
„Želimo ostati i živjeti ovdje, ali moramo biti svjesni da imamo populacijske, političke, infrastrukturne i tehnološke izazove. Ako je sve fragmentirano i nestabilno, ko će investirati u ovakvu sredinu?“
Prema njegovom mišljenju, ključ uspjeha leži u regionalnoj integraciji i učenju iz iskustava drugih dijelova svijeta, poput ASEAN-a, gdje različite zemlje i kulture uspješno sarađuju radi stvaranja atraktivnog i održivog tržišta.
„Kao što su u Aziji formirali ASEAN, koji pokriva 500 miliona ljudi i omogućava saradnju između različitih kultura i političkih sistema, i mi moramo razumjeti gdje živimo i kako regionalna saradnja može stvoriti atraktivno mjesto za život i biznis u globalnom tržištu”, kazao je on.
Gazmend Abrashi, vlasnik i CEO kompanije Exklusive Group, istakao je da je nedostatak kvalitetne infrastrukture jedan od ključnih izazova za ekonomski razvoj i integraciju Balkana.
„Radim ozbiljne poslove u Albaniji, Kosovu i Bosni i Hercegovini, i mogu reći da bez razvijene infrastrukture neće biti istinske integracije regiona. Putovanja između glavnih gradova traju nevjerovatno dugo za relativno male udaljenosti, što ozbiljno usporava biznis i saradnju. Na primjer, put iz Podgorice do Sarajeva traje 5-6 sati, a udaljenost je oko 250 kilometara, a slično je i iz Prištine do Podgorice ili Podgorice do Beograda”, kazao je.
Abrashi je naglasio da političke prepreke dodatno otežavaju situaciju, dok privatni sektor želi da prevaziđe ove barijere i doprinese razvoju regiona.
„Važno je da budemo otvoreni i da biznis može prevazilaziti političke barijere. Na primjer, Kosovo i Albanija su postigli dogovor o brzim prugama koje će povezivati Prištinu, Đakovicu, Skadar, Tiranu i Drač. Međutim, Crnogorska vlada još nije reagovala da ovu infrastrukturu poveže sa postojećim prugama ka Podgorici i Luki Bar. To pokazuje koliko koordinacija nedostaje i koliko region gubi zbog neusklađenosti politika i spore reakcije državnih institucija.“
On je dodao da je za privlačenje investicija i razvoj ekonomije nužno da se region fokusira na zajedničke infrastrukturne projekte i stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje.
„Ako želimo da privučemo investitore i osiguramo održivi razvoj, moramo riješiti ove osnovne infrastrukturne probleme i omogućiti da projekti koji spajaju zemlje Balkana budu realizovani na efikasan i koordiniran način”, smatra on.
Prvi dan Balkan Integration Foruma 2025 pokazao je da ključni izazovi Zapadnog Balkana leže u infrastrukturnoj povezanosti, stabilnosti politika, podršci EU i regionalnoj saradnji. Lideri iz poslovnog i političkog sektora saglasni su da su investicije, tehnološki razvoj i prevazilaženje administrativnih prepreka od suštinskog značaja za stvaranje održivog i konkurentnog regiona koji privlači i zadržava mlade i kvalifikovane kadrove.
