Primjena izmjena i dopuna Zakona o strancima, kojima se propisuje minimalni godišnji iznos
od 5.000 eura plaćenih poreza kao uslov za produženje boravka preduzetnika, izazvala je
nedoumice i zabrinutost među stranim investitorima koji Crnu Goru vide kao svoju poslovnu
bazu. Iako je namjera države da suzbije fiktivno poslovanje legitimna, način na koji se novi
uslovi interpretiraju u praksi otvara niz pitanja na koja i dalje nemamo jasne odgovore.
Strateški cilj Crne Gore mora biti stvaranje održivog i tržišno orijentisanog poslovnog
ambijenta. Kao zemlja koja je predvodnica u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ne
smijemo dozvoliti da administrativna nejasnoća postane barijera za strance koji ovdje
registruju firme, zapošljavaju radnike i vezuju svoj lični i profesionalni napredak za našu
ekonomiju. Trenutna situacija, nažalost, šalje poruku koja može narušiti reputaciju države
kao atraktivne investicione destinacije.
Jedna od nedoumica je propisano poresko opterećenje. Nejasno je koje tačno vrste poreza,
po novim Izmjenama i dopunama Zakona o strancima, ulaze u traženi iznos od 5.000 eura
na godišnjem nivou. Da li je riječ isključivo o porezu na dobit i dohodak ili se u zbir računaju i
PDV, doprinosi na zarade, porez na dividende, pa čak i porezi koje preduzetnik plaća kao
fizičko lice? Nedostatak preciznog tumačenja o tome da li se obaveze po različitim
osnovama mogu sabirati dovodi do toga da preduzetnici, uprkos značajnim doprinosima
državnom budžetu, strahuju od odbijanja zahtjeva za boravak.
Posebno zabrinjava pitanje retroaktivne primjene zakona i nepostojanje prelaznog perioda
(grace period) za novoosnovane firme. Očekivanje da kompanija u početnoj fazi razvoja, ili
ona koja je niskoaktivna ali uredno izmiruje obaveze prema zaposlenima, odmah dosegne
visoke poreske pragove, može biti kontraproduktivno. Takođe, postavlja se ključno pitanje:
da li neispunjavanje ovog uslova automatski znači gubitak prava na boravak ili postoji
prostor za naknadnu doplatu razlike do propisanog minimuma?
Smatramo da je neophodno prepoznati i razumjeti realnost poslovanja. Kompanije čiji se
troškovi dominantno odnose na isplatu zarada daju ogroman doprinos stabilnosti sistema, pa
njihov status ne smije biti doveden u pitanje zbog striktnih i često jednodimenzionalnih
tumačenja poreskog praga.
Važno je istaći da ovi ljudi nisu samo privremeni gosti, već aktivni akteri koji poštuju
crnogorske zakone i institucije i kroz svoje investicije, poreze i svakodnevnu potrošnju daju
direktan doprinos ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore. Ovdje je riječ o opravdanoj
potrebi za jasnim i primjenjivim pravilima. Iako podržavamo namjeru države da kroz strožu
kontrolu unese red u ovu oblast, smatramo da se mora izbjeći regulacija koja ne uvažava
realne poslovne okolnosti i stvara nepotrebnu administrativnu nesigurnost.
Zato pozivamo nadležne institucije, u prvom redu Ministarstvo unutrašnjih poslova da hitno
otklone prepreke i teškoće, kako u tumačenju tako i u sprovođenju novih propisa.
Samo kroz transparentnost, međusobnu saradnju i stabilnost možemo sačuvati povjerenje
stranih državljana koji su Crnu Goru izabrali za svoj dom i biznis centar. Crnoj Gori su potrebni inostrani preduzetnici koji žele da posluju legalno i transparentno i obaveza države
je im omogući podržavajući ambijent.
MIHAEL BADER
Predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore
Predsjednik Odbora za turizam u Njemačko-crnogorskom poslovnom klubu
