Plavljanin Almir Jasavić, jedan je od najboljih poznavalaca gljiva, od kojih pravi razne tinkture, kao lijek za jačanje imuniteta poslije teških bolesti. Poznati je travar i pčelar, sa preko 250 proizvoda, priprema i razne ljekovite likere od domaćeg voća i bilja, a bavi se i ekoturizmom.
Najviše se ponosi što je uspio da ostvari svoj san, i da u okolini punoj predrasuda, dokaže da se od ovog posla može živjeti, uprkos brojnim problemima, velikim troškovima i ulaganjima. On je svoje proizvode izlagao tokom ovogodišnjeg sajma mutikulturalnog stvaralaštva, koji se održao od 17-19. februara 2022. godine, u tržnom centru Mall of Montenegro, u Podgorici, na kojem su izlagači imali priliku da predstave svoju kreativnost, umjeća, rad i stvaralaštvo kroz različite proizvode i usluge.
O čemu smo sa Almirom razgovarali, pričitajte u intervjuu koji slijedi…
Kako biste sebe ukratko predstavili i opisali?
Ja sam Almir Jasavić iz Plava, imam 25 godina. Bavim se intezivno od malena pčelarstvom i gljivarstvom. Moj pokojni otac je bio dipl.inžinjer agronomije. Bavio se pčelarstvom i poljoprivredom i tako sam uz njega, od malih nogu, učio sve o pčelarstvu.
Ljubav prema prirodi i pčelarstvu natjerala me da istražujem više o pčelama, ljekovitom bilju i gljivama. Upisao sam 2015. na Univerzitetu Donja Gorica Humanističke studije, smjer Međunarodna i nacionalna bezbjednost gdje sam 2019. godine i specijalizirao.
Koliko se dugo bavite pčelarstvom i proizvodnjom pčelinjih proizvoda?
Ovim poslovima intezivno se bavim od završetka studija. Prije toga sam pravio i učio od oca preparate od pčelinjih proizvoda za sopstvene potrebe.
Poznati ste u svom kraju po bavljenju i interesovanju za pčele, gljive, a bavite se i ekoturizmom. Otkud interesovanja za sve navedeno?
Ljubav prema prirodi navela me je da uspijem u ovome. Nisam pristalica napuštanja svoje matične zemlje, te sam odlučio da pokrenem nešto što niko u Crnoj Gori nije do sad niti pokušao, a kamoli sproveo.
Želio sam da dokažem ljudima u mom kraju da može da se živi lijepo i u našoj državi. Iz revolta prema institucijama koje nijesu pokazivale zainteresovanost za podsticaj našeg kraja, samostalno sam počeo da sprovodim svoju zamisao u djelo.
Nakon završetka studija, vidio sam da za mene nema posla, za ono što sam se zalagao i žrtvovao četiri godine. Obzirom da mi je otac preminuo pred završetak studija, nisam imao primanja, osim njegove penzije, odlučio sam da sprovedem svoju ideju u djelo.
U početku najteže mi je bilo to što sam kao mlad čovjek bio na udaru predrasuda ljudi iz okoline. U početku sam sakupljao pčelinje proizvode, proizvodio propolis kapi, sprej, potom sam odlučio da koristim pčelinju zajednicu do maksimuma. Od iste sam uzimao med, propolis, polen, matičnu mliječ. Čak sam i jedno vrijeme proizvodio matice i prodavao lokalnom stanovništvu.
Vremenom, shvatio sam da od toga može da se proširi djelatnost, da spojim i pčelinje proizvode, i ljekovite gljive i ljekovito bilje, i da od istih spravljam razne preparate od kojih će ljudi imati koristi.
Naravno, sa iskrenom namjerom i ljubavi započeo sam taj posao. Svaki dan sam po nešto novo pravio. U početku sam ljudima poklanjao proizvode da vidim efikasnost istih, iako sam nailazio na ozbiljne predrasude ljudi iz okoline.
Razlog je bio samo taj što sam, prema njihovom mišljenju, previše mlad za tako ozbiljan posao. Iako su me ljudi znali kao časnog i poštenog građanina, ipak nisu imali nadu da ću za vrlo kratko vrijeme sa proizvodima doživjeti ekspanziju i doći do nevjerovatnih 250 artikala koje sam spravljam.
Predrasude su me dodatno podstakle da još upornije uđem u zamisao svoju, i vremenom kako su preparati više prolazili, a ljudi koristili i uvidjeli njihovu efikasnost, naišao sam na veliku podršku od istih.
Ekoturizmom se takođe bavim, jer sam smatrao da Plav ima nevjerovatan potencijal i prirodne ljepote. Tako sam došao na ideju da kuću u kojoj živim (tri sprata) polako, koliko mogu da finansiram i nadograđujem sobe u koje će kasnije biti turisti.
U početku sam na jednom spratu dodao pet kreveta i tako počeo, a danas, hvala Bogu, imam oko 20 kreveta i već su uveliko rezervisani. Takođe, uz tu zamisao odlučio sam da turistima ponudim i hranu koju nigdje i sigurno nikad nisu probali.
Tako sam sa majkom zajedno počeo da spremam specijalitete od povrća i gljiva. Sa obzirom da sam odličan poznavalac gljiva, na ovaj način sam zaokružio ono u šta sam sebe vidio i prepoznavao.
Šta se sve može pronaći u Vašoj ponudi?
U ponudi trenutno imam preko 250 proizvoda. Preparati su pravljeni od ljekovitog bilja, ljekovitih gljiva i pčelinjih proizvoda. Tu su kozmetički preparati (kreme, masti, melemi, balzami za usne itd od kojih imam 30 proizvoda), razni sirupi (za kasalj i respiratorni sistem 5 vrsta), tinkture (oko 100 vrsta), kompletni proizvodi od Propolisa (kapi, sprej, balzami, kreme, melemi), pčelinji proizvodi (Fermentisani polen PERGA – jedini u Crnoj Gori na veće količine, polen, med), voćne rakije (rakija divlje kruške i jabuke – jedini u Crnoj Gori na velike količine), kao i domacu rakiju od pitomih jabuka, razne likere travarice, ljekoviti napici od pčelinjih proizvoda ljekovitog bilja i ljekovitih gljiva, razne smjese sa medom i ljekovitim biljem…
Jeste li zadovoljni potražnjom?
Potražnjom sam više nego zadovoljan, jer mi preparate svaki dan naručuju. Već sam 70 odsto sirovina potrošio, tako da čekam ljeto da opet sakupljam.
Po kojim proizvodima ste prepoznatljivi?
Najviše sam prepoznatljivi po proizvodima: Fermentisani polen PERGA, Strong Nature Drink, Bronho sept…
Koji su najveći problemi sa kojima se susrijećete, kada se radi o plasiranju proizvoda?
Kao najveći problem bih istakao put Plav – Podgorica (preko Albanije 69km), jer, kao što znamo, put do Podgorice je 192km. Preko Albanije je dosta kraći put, ali problem predstavlja granični prelaz i carina. Bilo bi dobro kada bi naša i albanska policija imala više sluha i razumijevanja za taj tranzitni put i prenos naših proizvoda.
Da li su domaći proizvodi u dovoljnoj mjeri zastupljeni i prepoznati na našem tržištu?
Domaći proizvodi kod nas nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni. Svjedoci smo da lanci trgovina uvoze jeftinu robu po veoma niskim cijenama, iakoje kvalitet takve robe upitan. Sve to utiče da domaći proizvođači nemaju gdje da plasiraju svoju robu, niti da joj daju realnu cijenu.
Da li može da se živi od ovog posla, sa obzirom na velika ulaganja?
Od ovog posla može da se živi, iako je dosta veliki ulog i trošak. Ipak na kraj ostaje vam neka prosječna plata, iako se danonoćno radi. Kad sve sami radite a nemate odgovarajuće mašine, sve puno teže i sporije ide.
Čime se najviše ponosite u dosadašnjem radu?
Najviše se ponosim što časno i pošteno radim, što svakom dajem garanciju za povraćaj novca, ukoliko mušterija ne bude zadovoljan.
Takođe najveći ponos mi je što svima pomažem koliko mogu, i što se trudim da uvijek svakog ispoštujem.
Šta smatrate najvećim izazovima na našim prostorima kada je u pitanju bavljenjem pčelarstvom i proizvodnjom pčelinjih prouzvoda?
Najveći izazovi na našim prostorima su nemarnost građana da čuvaju životnu sredinu. Svjedoci smo da ima pojedinaca koji se bahato odnose prema prirodi i time ugrožavaju cijeli ekosistem. Posebno je to evidentno u proljeće, kada ljudi prskaju svoje voćnjake raznim pesticidima, pa nijesu ni svjesni koju štetu mogu nanijeti pčelinjim zajednicama.
Takođe ima i ljudi koji se bave pčelarstvom, a nisu dovoljno informisani i učeni, pa svoje zajednice zapuštaju, i tako prave štetu i svojim i zajednicama u okolini.
Kakvi su Vam dalji planovi za rad ?
Prioritetni planovi su mi da stvorim svoju porodicu i da pokušam da se zaposlim u policiji, što mi je san da radim. Naravno, sa puno ljubavi i pažnje ću da nastavim da radim ovaj plemeniti posao. Takođe želja mi je da podučim mlade ljude da se bave pčelarstvom i poljoprivredom.
Koja je Vaša poruka čitaocima našeg portala?
Moja poruka čitaocima je da vole prirodu, posao koji rade, i uspjeh je zagarantovan. Ostanite svoji na svome, pokušajte da se edukujete i pokrenite biznis plan. Ja sam bez ičije pomoći krenuo u ovu priču, pokazao sam i dokazao da se može živjeti i na sjeveru od svog rada. Teško jeste, ali da biste opstali, morate se boriti.
