Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je u Kotoru da su odnosi Crne
Gore i Hrvatske stabilni, prijateljski i snažno usmjereni ka evropskoj budućnosti, ističući značaj
manjina, dobrosusjedskih odnosa i podrške Hrvatske evropskom putu Crne Gore. On je, tokom
susreta sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, naglasio da Crna Gora ostaje
posvećena izgradnji moderne, multietničke i multikonfesionalne države, kao i rasterećenju
odnosa iz prošlosti kroz konkretne korake i saradnju.
„Crna Gora ne može biti kvalitetna i prosperitetna bez snažnog uvažavanja prava manjina, koje
predstavljaju jedan od ključnih stubova naše države. Hrvatska je pouzdan partner Crne Gore na
evropskom putu i danas je još jednom potvrđeno da na njenu podršku možemo snažno da
računamo. Naša je obaveza, prije svega prema budućim generacijama, da odnose gradimo
odgovorno, bez populizma, kroz konkretne poteze i jačanje dobrosusjedskih odnosa“, poručio je
Ibrahimović.
Sastanak ministara je održan u sklopu obilježavanja Dana Hrvatskog naroda 13. januara na poziv
Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman istakao je da je
veliki iskorak napravljen odlukom crnogorske vlade da se Dom kulture „Josip Marković“ u
Donjoj Lastvi preda u vlasništvo vlade Republike Hrvatske.
„Drago nam je da je hrvatski narod u Boki uvezao svoju kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu
Crne Gore i da doprinosi multietničnosti, suživotu i da Hrvati Boke Kotorske i uopšteno Hrvati
Crne Gore pridonose prosperitetu Crne Gore,“ kazao je Grlić Radman.
Osvrnuo se na podršku Hrvatske kada su u pitanju NATO i EU perspektiva Crne Gore.
„Hrvatska je bila tu kako bi podržala prije svega članstvo Crne Gore u NATO-u i nama je to jako
drago. Članstvo u NATO-u je izraz transatlantske povezanosti koji spaja Evropu i Sjevernu
Ameriku u jedan jedinstveni sigurnosti i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke
vrijednosti gdje jačamo odbranu kroz industriju, vojnu industriju, inovacije i druge institucije, jer
ključ sigurnosti je upravo ulaganje u vojnu odbranu s obzirom na činjenicu promjenjivosti
geopolitike, promjenu strateške okoline. Mislim da kada je u pitanju sigurnost, odbrana, tu
Hrvatska i Crna Gora jesu dobar primjer dvije zemlje kao lojalne NATO članice. Kada je u pitanju
evroska perspektiva Crne Gore, uvijek ponavljam da je upravo za vrijeme hrvatskog
predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. otvoreno posljednje poglavlje – tržišno natjecanje.
Hrvatska podržava snažno reformske procese i sve one iskorake koji pridonose približavanju
Crne Gore prema EU pozdravljamo. Naš strateški i nacionalni interes je da kao dobrog komšiju
imamo stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Crnu Goru,“ istakao je Grlić Radman.
Istakao je da ostaju i određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države,
„Ona nisu samo bilateralne naravi, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja. Danas sam
održao sastanak predstavnicima 51 tivatske porodice, gospodinom Zlatkom Petkovićem,
Vinkom Marovićem i Krstom Boškovićem. Radi se o imovini koja je oteta od te 51 tivatske
porodice i oni se sada ne mogu uknjižiti u katastarsku opštinu Mrčevac jer ne postoji volja da se
zapravo provede odluka nekoliko sudova, prije svega opštinskog suda u Kotoru koji je presudio
u njihov korist, a tu presudu je potvrdio i Viši sud u Podgorici, kao i Upravni sud. U nekom
trenutku se započelo upisivanje u katastarsku opštinu Mrčevac, a onda se zapravo prestalo s
time. Danas smo to emancipirali, tu temu, i mislim da ćemo u saradnji dviju vlada, odnosno
pravoslovnih tijela, ostvariti sigurni napredak. Na koncu, to je vladavina prava, to je 23.
poglavlje, temeljna prava i naravno uslov za zatvaranje mjerila o restituciji,“ dodao je hrvatski
ministar.
Podsjetio je da je hrvatska vlada osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran.
„Važno je da se i u Crnoj Gori imenuje komisija. Ako će na čelu komisije biti ministar Krapović
nemam ništa protiv, samo je važno da krenemo u razgovore i određeno prezentovanje
argumentacije i sa jedne i sa druge strane,“ istakao je ministar.
Prokomentarisao je i pitanje spomen ploče u Morinju.
„Ne znam zašto bi ta ploča trebala biti sporna, ona podsjeća na jedno teško razdoblje, raspad
bivše države i na preko 300 onih koji su tamo bili prisilno dovedeni, mučeni, izloženi patnjama,
zlostavljanju, torturi, jedna osoba je prije samog ulaska u logor Morinj bila ubijena, tri osobe su
podlegle povredama uslijed zlostavljanja,“ podvukao je Grlić Radman.
Izvor: Media biro
