Sutkinja Privrednog suda Marija Adžić juče je zaključila ročište po tužbi kompanije BB Hidro (BBH), koja je u suvlasništvu Blaža Đukanovića, a koja zbog neizgrađene mHE Slatina od države traži ukupno 1,65 miliona eura. Od toga se 1,4 milion eura odnosi na izmaklu korist, a ostatak na stvarnu štetu sa kamatom. Osim toga, tužbom je traženo i da se utvrdi da je ugovor o koncesiji iz 2017. godine raskinut.
Optužuju Vladu da nije pokazala volju da se ugovor o koncesiji realizuje, dodajući da je do kašnjenja došlo zbog čekanja na planski dokument i propusta prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Navode da je država na osnovu inicijative političkih partija prekinula postupak odobravanja izgradnje mHe, „radi omogućavanja pojedinim licima prikupljanja političkih poena“ i vođenja političke borbe protiv njih, iako su u svemu postupali savjesno. Država s druge strane odbacuje odgovornost, tvrdeći da u ovom slučaju nije bilo nezakonitog i nepravilnog postupanja njenih organa, piše Pobjeda.
Na jučerašnjem ročištu je zastupnica države Radomirka Raičević ukazala da je zaključak Vlade u vezi sa aktivnostima na realizaciji projekta obnovljivih izvora energije iz oktobra prošle godine stavljen van snage, jer je dat bez objektivnog i potpunog sagledavanja činjeničnog stanja, dodajući da time ne može biti od uticaja za odlučivanje.
Advokatica kompanije BB Hidro Ana Đukanović ukazala je da i to potvrđuje neodgovornost ove, kao i vlade koja je oštetila veliki broj malih elektrana i uništila projekte. Dodala je da je Vlada ovu informaciju vjerovatno stavila van snage, jer su koncesionari počeli da je koriste kao dokaz u postupcima koji vode zbog nerealizovanih investicija.
Prethodno su u ovom postupku saslušani direktor BB Hidro Ivan Burzanović i inžinjeri Bojan i Ljubiša Bošković koji su bili zaduženi za glavni projekat i tehničku dokumentaciju odnosno revidovanje projekta. Ljubiša Bošković je iznio stav da je investitor bio ažuran i hirurški precizan u postupanju, jer im je bilo u interesu da se procedura sprovede ispravno i što prije. Burzanović je naveo da su vlasnicima zemljišta isplatili novac za eksproprijaciju, ali da nijedna od 27 parcela nije prešla u njihovo vlasništvo.
Bojan Bošković je kazao da su institucije zakazale, jer je probijen rok za izradu lokalne studije lokacije (LSL), koja je umjesto za tri mjeseca, urađena nakon duže od godinu. To je bilo potrebno jer nije bilo planskih dokumenata, zbog čega je Ministarstvo, kako bi izdalo UT uslove, naložilo izradu LSL. Odužio se, kako je naveo Bošković i postupak eksproprijacije, bez čega nijesu mogli završiti ni glavni projekat. Naveo je da je BB hidro radi izrade projekta potpisao ugovor i platio avans kompaniji „Andritz Hidro“ kako bi se obezbijedili podaci o opremi koja je trebalo da bude montirana.
Vlada je inicijalno donijela odluku kojom nijesu bile obuhvaćene sve parcele, pa su čekali novu. Kompanija je platila novac za eksprorijaciju, a na tim parcelama je bila upisana zabilježba o koncesiji, što su oni smatrali završenim imovinskim pitanjima, nakon čega je urađen glavni projekat, čija je revizija paralelno rađena.
U saznanju je, kako je naveo Bošković, da je BB hidro nakon što je predao prijavu građenja sa zakašnjenjem dobio zapisnik inspekcije u kom je navedeno da je tehnička dokumentacija ispravna, ali da se ne može dozvoliti gradnja, jer je Vlada stopirala aktivnosti na izgradnji mHE. Tvrdi da nijesu registrovali bilo kakve propuste investitora, niti kašnjenja, te da su uredno izvršavali sve obaveze. Kašnjenja je bilo, kako je naveo, kada je neki državni organ trebalo da donese odluku, izda saglasnost i sprovede postupak.
