Javni dug se nije mijenjao od 2020. godine, a BDP skoro dupliran

Piše: Autor portal Objavljeno: 30/10/2024
featured image

Foto: Ilustracija, pixabay

Javni bruto i neto dug Crne Gore nije se mijenjao od 2020. godine i iznosi 4,5 odnosno 3,8 milijardi eura, ali je za četiri godine BDP porastao na 7,2 milijarde eura, a uskoro će biti 7,8 milijardi, što znači da se za četiri godine skoro duplirao, odgovorio je juče u Skupštini premijer Milojko Spajić na pitanje partijskog kolege iz PES-a Tonćija Janovića. Tvrdi da Fond PIO i Fond za zdravstvo rade bolje nego ikada.

– Nema ko nije pričao da će se ugasiti oba fonda. Izazovi u zdravstvu su decenijski i rješavamo ga jedan po jedan. Budžet za zdravstvo je veći nego ikada, iako su doprinosi za zdravstvo nula. To pokazuje da nema korelacije između procentualnog iznosa za zdravstvo i PIO i onoga što je budžet fondova. Tako da vas molim da taj populizam više ne ponavljamo, jer vas činjenice demantuju – poručio je Spajić opoziciji, piše Pobjeda.

Pitanja za kritičare


Premijer je pitao gdje su sada ti kritičari koji su govorili o povećanju opšte stope PDV-a na 30 odsto, te da će se prodati Elektroprivreda da bi se finansirao program Evropa sad 2 (ES2). Naveo je da su smanjili inflaciju, dodajući da je u septembru bila deflacija.

– Onog mjeseca kad se sprovodi ES2 ćemo imati ili deflaciju ili nisku inflaciju i to je odgovor svim kritičarima šta radi ES2 za standard građana – kazao je Spajić.

Govoreći o projektu Velje brdo, za koji ga je pitao Dejan Đurović (NSD), Spajić je kazao da bi u tom kompleksu trebalo da živi oko 40.000 ljudi, što je skoro kao cijeli Bar ili Bijelo Polje.

– Svaka odgovorna država koja ima toliki pritisak stranaca, mora imati odgovor na to, a odgovor je ovaj projekat, koji pokazuje potpuno drugačiju viziju da se problemi rješavaju dugoročno. Formirano je Koordinaciono tijelo, do kraja godine treba da usvojimo planska dokumenta – kazao je Spajić dodajući da će se ono prvi put sastati danas.

Auto-put


Kada je riječ o nastavku izgradnje auto-puta, Spajić je na pitanje Vladislava Bojovića (DNP) odgovorio da od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) čekaju da odobri evaluaciju prijava na pretkvalifikacioni tender za glavni projekat i izgradnju dionice na koji se javilo pet međunarodnih kompanija i tri konzorcijuma. Uporedo s tim, kako je dodao, sprovode javni poziv za nadzorni organ, na koji se prijavilo 14 kompanija, te očekuju da će nakon saglasnosti EBRD-a u prvoj polovini iduće godine potpisati ugovore za izvođenje radova i nadzor.

– Tokom 2025. godine planirano je da počnu radovi, kako bi za pet godina od uvođenja izvođača u posao bila završena izgradnja. Sve ide planiranom dinamikom, iako razumijem skepsu javnosti, nakon brojnih propusta u prošlosti poput zaboravljene petlje ili električne infrastrukture neophodne za funkcionisanje prve dionice auto-puta – kazao je Spajić.

Kazao je da je bitno da se sa Srbijom napravi zajednički dogovor o izgradnji treće dionice od Andrijevice do Boljara, jer je potrebna

izgradnja od Požege do Boljara, ali i sa drugim susjednim zemljama radi povezivanja. M. LEKOVIĆ

Mujović još ne zna da li će struja poskupiti

Na pitanje Miodraga Anđušića (DPS) zbog čega je odustao od traženja ostavke odbora direktora EPCG Solar gradnje, ministar energetike Saša Mujović je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu parlamenta kazao da je to tražio nakon što je smjenom bivše direktorice Valerije Saveljić prekršen dogovor koji su imali oko način funkcionisanja. Ipak, iz obrazloženja koji je bord na čelu sa Marinom Jočić uputio EPCG, kako je naveo Mujović, zaključio je da Saveljić nije razriješena bez objektivnih razloga, te da je bord ponudio ostavku zbog kršenja dogovora, ali da to nije prihvatio imajući u vidu da su Saveljić smijenili u skladu sa zakonom.

Kada je riječ o cijeni struje, Mujović je kazao da će uložiti napore da iduće godine ne dođe do poskupljenja, dodajući da nam okolnosti ne idu na ruku te da je ovom trenutku nemoguće bilo šta predvidjeti.

– Da li će cijena aktivne energije rasti zavisiće od više faktora od kojih su najuticajniji deficit energije zbog planiranog zastoja TE Pljevlja, hidrološke prilike i proizvodnja iz dotoka i akumulacija u hidroelektranama, potrošnje tokom ljeta, povećanje udjela iz obnovljivih izvora – navodi Mujović u odgovoru dodajući da će ako budu morali poskupiti struju kreirati posebnu tarifnu politiku radi zaštite građana sa najmanjim prihodima i najnižom potrošnjom.

Creative
Društvo
Ekologija - zaštita životne sredine
Kolumne
Ostalo
politika
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava
Zdravlje

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)