Nedostatak radne snage problem je sa kojim se suočavaju brojne evropske ekonomije, a ne samo Crna Gora, kaže Bugarin. Neophodno je, smatra, izmijeniti zakone kako bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage, posebno studenata i penzionera.
„Mi kao društvo, što je i popis pokazao u demografskom smislu starimo, u narednom periodu imaćemo sve manje radno sposobnog stanovništva, a drugi razlog je da dobar dio mladih, obrazovanih ljudi napušta Crnu Goru i odlazi u druge zemlje gdje su uslovi rada mnogo bolji“, objašnjava Bugarin.
Potražnja za radnom snagom u zemljama Evropske unije umanjuje atraktivnost rada u Crnoj Gori koja će, objašnjava Bugarin, ubrzo morati da se fokusira na „egzotična“ tržista poput Nepala, Indije i Bangladeša.
„Poslodavci su u problemu da angažuju radnike iz okruženja, jer oni sada odlaze u Hrvatsku i EU kojima je potreban značajan broj radnika. Hrvatska je 2010. godine izdala 2500 dozvola, a 2023. skoro 130.000 radnih dozvola“, kazao je on.
Deficit radne snage izazvan je i strukturnim faktorima, naime 2023. godine MUP je izdao 39.000 radnih dozvola za strance, dok je nezaposlenih 41.000, što ukazuje na neusklađenost ponude i tražnje za domaćom radnom snagom, piše gradski.me.
„Vlada može inicirati prema određenim državama i nadležnim organima tih država zaključivanje odgovarajućih sporazuma gdje bi se kroz te sporazume regulisalo pitanje dovođenja stranih radnika. Kako bi to sve bilo uređeno“, ističe Bugarin.
Neophodno je hitno djelovati kako bi Crna Gora mogla konkurisati na globalnom tržištu rada i osigurati dugoročni ekonomski prosperitet, poručio je Bugarin.
