Knjige moraju da budu dostupne svima i ne smiju da budu luksuz koji će poslužiti kao eventualni izgovor za neobrazovanje. Zbog sveobuhvatnog uticaja savremenih tehnologija i brzog konzumiranja sadržaja, knjiga, u svom tradicionalnom obliku, mora opstati.
Odrasli, sve češće, umjesto knjige biraju mobilne telefone, pa nije čudno što je broj onih koji čitaju sve manji, kaže za “Vijesti” Anita Stojanović, profesorica jezika i književnosti u podgoričkoj OŠ “Radojica Perović”.
Zbog toga, kaže ona, obrazovanje i uspjeh učenika u školi uveliko ispaštaju.
“Ne bih rekla da naša djeca koriste internet i tehnologiju u cilju edukacije i u tome jeste problem. Iako se misli da su novije generacije informatički pismene, to uopšte nije tako, jer oni telefon, uglavnom, koriste za gledanje i snimanje kratkih video klipova, ili igranje video igara. Naravno da sve to ostavlja posljedice na njihovu sposobnost usvajanja novih znanja i razumijevanja onoga što pročitaju”, kaže Stojanović.
PISA testiranje se ne doživljava ozbiljno
Crnogorski đaci su na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje učenika) za 2022, imali najgori rezultat u protekloj deceniji. Crnogorski petnaestogodišnjaci su u segmentu naučna pismenost na 62. mjestu, čitalačka na 56, a matematička na 54. mjestu. PISA je sistem rangiranja obrazovnih standarda za petnaestogodišnjake, koji je uvela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
