Anđela Backović je rođena 1992. godine u Nikšiću. U gimnazijskim danima nastala je njena prva zbirka poezije ,,Čekam te”. Nedugo zatim objavljuje drugu zbirku poezije pod nazivom ,,Zvuk tišine”. Ljubav, kao vrhovno dobro, centralni je motiv njene poezije. Da opravdano nosi epitet pjesnikinje velikog srca, govori činjenica da je njeno stvaralaštvo usmjereno u humanitarne svrhe. Od prodaje svojih zbirki pomaže ugrožene kategorije društva. Po struci je diplomirana pravnica. Živi i stvara u Nikšiću.
Za portal Preduzetnica.me sa Anđelom smo razgovarali o poeziji, pisanju, kao i o njenom učešću i utiscima o nedavno promovisanoj trojezičnoj zbirci poezije „Pjesnička svitanja”, iznjedrene iz projekta „Poezijom manjina do mutikulturalnog bogatstva“ koji je finasijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Knjiga i Vi?
Rođena sam kao dijete poezije. Mislim da me je birala baš kao i ja nju. Knjiga i ja smo kompatabilnost koja se rijetko sreta-bezgranična, bezuslovna, nemjerljiva ni jednom jedinicom mjere.
Kako je počela Vaša pjesnička priča?
Smatram da je moja pjesnička priča počela je od najranijeg djetinjstva, od momenta kad je moja prva pjesma objavljena u školskom časopisu. Već tada kao sedmogodišnja djevojčica znala sam da ću nekad u budućnosti moći čvrsto da stojim iza titule pjesnikinje.
Ozbiljnije se poezijom počinjem baviti u srednjoj školi i na fakultetu. Kao apsolvent pravnog fakulteta, već sam imala dvije zbirke poezije iza sebe.
Koji su Vaši najveći uspjesi?
Uspjesima u profesionalnom smislu bavljenja poezijom ne smatram bilo kakve ,,papire sa pečatom” ,tako da o priznanjima i nagradama ne želim govoriti.
Moj najveći uspjeh je to što pišem isključivo u humanitarne svrhe i pokušavam probuditi društvenu svijest. Riječ je o tome da promocijama i prodajom svojih zbirki pomažem ugrožene kategorije društva.
Koja su pravila pisane riječi od kojih ne odstupate bez obzira na trendove?
Ne vodim se trendovima ni u čemu, naročito ne u onome što radim srcem i dušom. Odstupam od svega osim od subjektivnog osjećaja. Nijesam ljubitelj apstrakcije koju nameće novo vrijeme…Lično sam ljubitelj ukrštene rime, njom se pretežno i služim u svom pjesničkom izrazu. Umjetnost je samo čist osjećaj.
Koja su tri osnovna pravila koja svako ko se bavi pisanom riječju mora da ispoštuje?
Kao što sam već rekla, nijesam neko ko se rukovodi pravilima. Poštujem umjetničku slobodu. Sve što se napiše dušom ne može biti loše. Takođe nemam pravo usmjeravati nečiji subjektivni osjećaj nekim nametnutim mjerilima. Stil i izraz svih nas su različiti.
Šta svaka dama treba da učini za svoj izgled i koliko je on važan za Vašu profesiju?
Sve žene su simbol ljepote. Čvrsto vjerujem da sa već datim preduslovima samo je trebamo njegovati našom unutrašnjošću. Za svaku profesiju ili bez nje, žena treba da sačuva odmjerenost, stabilnost, duševni balans. Sve ostalo je manje-više bitno.
Koliko ste zadovoljni trojezičnom zbirkom “Pjesnička svitanja”? Da li Vam je ranije objavljivana poezija na nekom od ova dva jezika? Šta Vas je posebno oduševilo u ovom projektu? Da li očekujete nastavak ili nešto slično? Da li bi se osvrnuli na nešto posebno kada je u pitanju ovaj projekat?
Mislim da je trojezična zbirka ,,Pjesnicka svitanja” odličan projekat. Radujem se što većem broju ovakvih i slicnih projekata. Zaista sve pohvale.
Moja poezija je pevođena na više jezika-engleski, francuski, italijanski…ali do sada nije prevođena na ova dva jezika. To mi je posebno drago kako bi prvo u državi u kojoj živim moja poezija bila pristupačna svim njenim državljanima bez obzira kojim jezikom se služe kao maternjim.
Možete li napraviti paralelu između izdavačke industrije i tržišta, književnog ambijenta i podrške?
I izdavačka industrija i tržište uvijek su nametali određene vrste standarda. To je prirodno kao i u svakoj sferi industrije, ali kao što sam već više puta pomenula- o tome i ne razmišljam jer je poezija moj hobi, ne profit.
U borbi sa vetrenjačama podrške je uvijek malo, bez obzira kolika bila, ali treba misliti o vrhovnom dobru kao onome što umjetnik želi postići. Moje vrhovno dobro je moj mir i zadovoljstvo krunisano nesebičnom ljubavlju.
Vaš savjet kao pjesnikinje bi glasio?
Dala bih savjet svim mladim ljudima koji svoj talenat pokušavaju njegovati. Sve što se radi sa puno ljubavi ne može biti osuđeno na neuspjeh. Istrajnost, stabilnost, volja…. Na svakom polju ima trnja, ali gdje je trnje- tu su i najljepše ruže.
