Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima nadomak 79 dolara na talasu špekulacija da bi američka centralna banka početkom jeseni mogla sniziti troškove zaduživanja, što bi podstaklo ekonomsku aktivnost i potražnju za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela je bila viša 56 centi i iznosila je 78,97 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 63 centa višoj cijeni, od 74,70 dolara, prenosi seebiz.
Trgovci pažljivo prate podatke iz američke ekonomije kako bi procijenili kada bi centralna banka mogla sniziti troškove zaduživanja i ublažiti pritisak na aktivnost i na potražnju za energentima.
Posustalo zapošljavanje u privatnom sektoru u maju podstaklo je spekulacije da bi Fed mogao sniziti kamatne stope u septembru i udio ekonomista koji su u Reutersovoj anketi “glasali” za taj vremenski okvir dosegnuo je 66 odsto.
Nagađanja o snižavanju troškova zaduživanja u SAD-u na početku jeseni zasjenila su najavu vodećih proizvođača da će pred kraj godine blago povećati snabdijevanje.
Od kraja 2022. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici smanjuju snabdijevanje za 5,86 milijuna barela dnevno, što odgovara oko 5,7 odsto globalne potražnje. U nedjelju su produžili za godinu, do kraja 2025, sporazum koji predviđa smanjivanje snabdijevanja 3,66 miliona barela dnevno.
Preostala 2,2 miliona barela dnevno biće isključena s tržišta do kraja septembra, objavila je grupa, dodavši da je u planu njihov povratak u etapama do kraja septembra iduće godine.
