Centralna banka se ne bavi, nažalost, od 15. decembra uopšte bankarskim sektorom, osim u onome što je potreba kako ličnog osvetništva, odnosno lično-interesnog korupcionaštva, do onoga što je agenda PR-a. Ali, ajde da razumijemo šta su osjetljivosti koje su identifikovane MMF-ovim izvještajem, ali nijesu identifikovane u smislu prozivanja banke. To ne smije nijedan zaposleni Centralne banke Crne Gore da uradi i to je saglasno kako sa članom 84 Zakona o Centralnoj banci, tako i članom 344 Zakona o kreditnim institucijama, ocijenila je ekonomsa analitičarka, Mila Kasalica u informativnoj emisiji 24 Sata na TV E.
Ona je kazala kako je potrebno pročitati šta znače ta dva člana.
“Član 84 Zakona o Centralnoj banci eksplicitno kaže: član Savjeta i zaposleni u Centralnoj banci dužni su da čuvaju tajnost informacija i podataka, koji u skladu sa zakonom ili drugim aktom predstavljaju tajnu. A član 344 Zakona o kreditnim institucijama u vezi obaveznosti čuvanja povjerljivih informacija jasno, eksplicitno kaže: Centralna banka, zaposleni u Centralnoj banci, spoljni revizor i druga stručna lica koja rade ili su radila po ovlašćenjima Centralne banke dužni su da čuvaju kao povjerljive sve informacije u superviziji kreditne institucije do kojih su došli tokom rada za Centralnu banku. Ovo važi čak i kad izađete iz Centralne banke da ne smijete da kršite”, navela je Kasalica.
Ona ocjenjuje sljedeće: “Guverner ima zadatak da savjesno, odgovorno, primijeni zakonski okvir, poštuje imenovanje od strane Skupštine Crne Gore i jača institucionalni okvir zemlje za finansijsko tržište zemlje. Javna postupanja tekućeg guvernera kojim se diskreciono targetira profil rizika jedne kreditne institucije nesumljive su indicije zloupotrebe položaja kao i nesumljivi indikatori nesavjesnog rada guvernera”.
U petak veče, kako je navela, na našem Javnom servisu imali susret oko namještenih pitanja koja je strukovna javnost već znala da su već 20 dana pripremljena.
“I ta namještena, dogovorena pitanja su se zadnjih tri dana u opsadnom stanju Centralne banke bubala napamet. Ni u tom bubanju napamet institucija Centralne banke nije zaštićena nego je izašla sa posrnućem koje nismo trebali da gledamo u petak veče, žao mi je što to dijelim na drugom mediju, ali bez obzira na to, mi nemamo Javni servis pa ništa ne gube građani i građanke”, kazala je Kasalica.
Zamolila bih kao što sam kao ekonomistkinja radila to od 2008. i 2009. i nadalje, radeći kako projekat o toj partikularnoj banci, tako i druge analize u vezi sa bankarskim sektorom i sa regulativom kako Centralne banke, tako i ukupnog bankarskog sektora ili finansijskog sektora Crne Gore, da se dugovi koji eventualno postoje prema 58. poslanika i poslanice zbog pritiskanja zelenog taster ili dugovi o kojima je gospodin Knežević nedavno govorio u nekom tekstu, da se rukama i nogama kopalo da se imenuje guverner Centralne banke, a sad se ti dugovi još uvijek ne vraćaju. Ako se ti dugovi odnose na ovu vrstu dodatnog ubijanja Centralne banke Crne Gore da to zaustavimo.
