Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima blizu 95 dolara, budući da su snažan pad zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i očekivanja smanjenog snabdijevanja iz Rusije prema kraju godine, potisnuli u drugi plan strah od recesije.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila viša 1,33 dolara i iznosila je 94,98 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 99 centi višoj cijeni, od 89,1 dolara.
U srijedu je raspoloženje na tržištu prigušio strah od globalne recesije zbog slabih podataka o gradnji stambenih nekretnina u SAD-u i posustajanja ekonomskih aktivnosti u Kini pod pritiskom stroge politike nulte tolerancije na covid-19, prenosi seebiz.eu.
Trgovce je ipak ohrabrio podatak iz izvještaja Vlade u Vašingtonu da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošloj sedmici pale za 7,1 milion barela, a izvoz dostigao pet miliona barela dnevno, najvišu vrijednost otkada Ministarstvo energetike objavljuje podatke.
Podršku cijenama pružila su i upozorenja da bi evropska zabrana uvoza ruske nafte i derivata mogla dramatično smanjiti snabdijevanje.
“Embargo Evropske unije (EU) prisiliće Rusiju da do kraja godine obustavi proizvodnju oko 1,6 miliona barela dnevno. U narednoj godini proizvodnja bi trebalo da poraste na dva miliona barela dnevno”, navodi u bilješci konsultanstska firma BCA Research.
Embargo EU-a na rusku naftu značajno će pritisnuti tržišta i podići cijenu barela u Londonu do kraja godine na 119 USD, predviđaju u BCA Research-u.
Rusija pak predviđa rast proizvodnje i izvoza do kraja 2025. godine, prema dokumentu Ministarstva ekonomije koji je Reuters dobio na uvid.
Procjenjuju i da će im prihodi od izvoza energenata porasti 38 odsto u ovoj godini, djelimično i zato što bi trebalo da izvezu više nafte.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nije ni danas objavila cijenu barela korpe nafte njenih članica. U utorak je iznosila 97,44 dolara.